Paušalci i prikriveni radni odnos

Datum objave: 06.02.2020.

Novim člankom 12.a Općeg poreznog zakona, porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona. Pri tome se precizno navodi da će se povredom zakona smatrati i slučaj kada isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama

Stoga će se za potrebe oporezivanja, primicima po osnovi radnog odnosa smatrati i primici paušalaca za kojeg inspektori utvrde da su trebali biti u radnom odnosu, a ne te usluge izvršavati putem paušalnog obrta, te će morati platiti na ukupne ostvarene primitke poreze, doprinose (i one za zdravstveno osiguranje) koje bi platili da su radili za plaću kod poslodavca. Jer u stavku 2, tog istog članka Općeg poreznog zakona stoji da za porezne obveze koje će se obračunati kao da tih opisanih korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo, odgovara porezni obveznik koji se u tom odnosu smatra posloprimcem, a isplatitelj primitka koji se u tom odnosu smatra poslodavcem odgovara kao jamac platac.

Što se smatra nesamostalnim radom?

Što se smatra nesamostalnim radom utvrđivat će se prema slijedećim kriterijima, sukladno propisima kojima se porez na dohodak (Zakon o porezu na dohodak, članak 127.a i Pravilnik o porezu na dohodak, članak 32.a do 32.k):

  • kontrola ponašanja - činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva
  • financijska kontrola - činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada
  • odnos stranaka - činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama

Činjenicama na temelju kojih će se prosuđivati ima li dohodak od obrta obilježje dohotka od nesamostalnog rada (plaće) smatraju se podaci:

  • o svim primicima koji se ostvaruju po pojedinom izvoru dohotka u određenom vremenskom razdoblju,
  • polazeći od prethodne alineje, ostvaruju li se primici od nesamostalnog rada u istom vremenskom razdoblju s drugim izvorima dohotka,
  • koja djelatnost se obavlja i koliko dugo,
  • postoji li utvrđen plan poslovanja,
  • na koji način se djeluje na tržištu,
  • koji je uobičajeni način pronalaska poslovnih partnera te sklapanja poslovnih odnosa,
  • broj poslovnih partnera,
  • te ovisno o pojedinom slučaju ostale činjenice bitne za oporezivanje.​

Kriterij kontrola ponašanja obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao (kroz upute, obuku ili druga sredstva), a elementi na temelju kojih će se prosuđivati kontrola ponašanja su:

  • određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu
  • daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao
  • određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla
  • vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca
  • nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještavanje o izvršenju posla
  • koristi li posloprimac opremu i sredstva za rad poslodavca
  • obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla

Kriterij financijske kontrole obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada, a elementi na temelju kojih će se kontrolirati financijski aspekt su:

  • usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca
  • ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca
  • određuje li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu
  • kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu
  • obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim intervalima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima

Kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa, a elementi pomoću kojih će se prosuđivati odnos između stranaka su:

  • sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koju po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu
  • pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koji su tipični za radni odnos (godišnji odmor, bolovanje, putni troškovi i sl.)
  • koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekata u nizu
  • u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca
  • može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica
  • je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu

Što se događa ako se u nadzoru utvrdi da dohodak od obrta ima obilježje dohotka od nesamostalnog rada?

Porezna uprava će posloprimcu izdati rješenje o obvezi plaćanja doprinosa na primitak, doprinosa iz primitka, te poreza i prireza na dohodak. Pri tome se ostvareni primitak smatra primitkom po osnovi radnog odnosa s uključenim doprinosom na plaću (zdravstvenim), dakle bruto II iznosom iz kojeg se zadužuju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ali i zdravstveni doprinos, te porez i prirez. Dohodak se utvrđuje kao primitak umanjen za mirovinske doprinose i zdravstveni doprinos, umanjen za pripadajući osnovni osobni odbitak poreznog obveznika.

Važno je naglasiti da pri tome ako ste paušalni obveznik poreza na dohodak, postojeće obveze paušalnih poreza i doprinosa koje proizlaze iz statusa poreznog obveznika, ne umanjuju utvrđenu obvezu.

Ukoliko imate sumnje i nedoumice s obzirom na posao kojim se bavite ili planirate baviti, također imate pravo pitati izravno

Financijski inspektorat

Zagreb, Ulica grada Vukovara 72

tel: 6345 317

e-mail kontakt: info.fi@mfin.hr

koje je njihovo mišljenje za konkretnu situaciju; jer u svakom slučaju bolje je provjeriti nego pogriješiti.

Za sve ostale informacije i pitanja u svezi Vašeg poslovanja slobodno nam se obratite na besplatni broj telefona 0800 345 345 ili nam pošaljite upit putem e-pošte na adresu info@czposijek.hr

Ivana Šimleša Vondrak

Ivana Šimleša Vondrak

Ivana Šimleša Vondrak radi u Centru za poduzetništvo Osijek kao savjetnik za poduzetnike početnike te na EU projektu A.C.T.I.V.E. Završila je Ekonomski fakultet (smjer financijski management) i Pedagoško-psihološko obrazovanje na Filozofskom fakultetu. Studira na Poslijediplomskim studiju Poduzetništvo. Radno iskustvo stečeno je kroz četverogodišnji rad u malom d.d.-u, u svim sferama računovodstvenog praćenja poslovanja, pripremanju dokumentacije za javna nadmetanja domaća i inozemna, komunikaciju s inozemnim partnerima i sl.

Newsletter

Upiši se i prvi saznaj novosti Centra za poduzetništvo

Partneri

Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije

www.ravidra.hr

Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva

www.cepor.hr

Ekonomski fakultet u Osijeku

www.efos.unios.hr

Elektrotehnički fakultet Osijek

www.etfos.unios.hr

Grad Osijek

www.osijek.hr

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

www.hamaginvest.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

www.hbor.hr

Hrvatska udruga poslodavaca

www.hup.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje

www.hzz.hr

Ministarstvo poduzetništva i obrta

www.minpo.hr

Osječko - baranjska županija

www.obz.hr

Poduzetnički centar Pakrac

www.pc-pakrac.hr

Poduzetnički inkubator BIOS

www.inkubator.hr

Poduzetničko razvojni centar Općine Erdut

www.porc.opcina-erdut.hr

Poslijediplomski studij poduzetništvo

www.psp.efos.hr

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje

www.slavonija.hr

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

www.unios.hr