Dvadeset godina djelovanja Centra za poduzetništvo Osijek

Datum objave: 27.03.2017.

Kako je sve počelo?

U 1990-im godinama, poslije rata, nitko nije htio razgovarati o ekonomskom razvoju. Mnoge međunarodne institucije nudile su humanitarnu pomoć, a mi, lokalni ljudi, znali smo da će kada rat završi humanitarna pomoć stati i mi ćemo ostati s problemima. Ono što je prije rata bila okosnica gospodarstva Osijeka (drvna, tekstilna, metalska, kemijska, prehrambena industrija...) u velikoj je mjeri zbog ratnih devastacija, ali i neuspješnih privatizacija, nestalo. A time su nestala i radna mjesta. Samozapošljavanje je bilo jedno od rješenja za koje smo mislili da se može ostvariti kroz mikrokreditiranje, za što su nam bili potrebni novci. Zahvaljujući donaciji američke državne pomoći pokrenuta je mikrokreditna institucija NOA u Osijeku, 1996. godine. Ubrzo smo naučili da novac nije dovoljan – ljudi koji su odlučili ne čekati da im netko drugi riješi zapošljavanje, nego krenuti s vlastitim idejama u samozapošljavanje imali su volju, novac su mogli dobiti kroz mikrokredite, ali nisu imali dovoljno znanja kako svoju ideju pretvoriti u uspješni poslovni pothvat. I već početkom 1997. godine tražili smo širom svijeta primjere dobrih iskustava o tome kako osnažiti znanjem i vještinama ljude u procesu samozapošljavanja. Američka iskustva s centrima za podršku malim poslovnim pothvatima (Small Bussiness Development Centre), koji su uglavnom djelovali kao dio američkih javnih sveučilišta, učinila su nam se primjenjivima i u našoj situaciji. Prijedlog osnivanja takvog centra na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nije bio prihvaćen. Unatoč tome, nismo odustali.

Odlučili smo pokrenuti Centar za poduzetništvo izvan Sveučilišta, kao inicijativu grupe građana (profesora, poslovnih ljudi i predstavnika lokalne uprave). Znali smo čime se bave američki centri koji su nam bili uzor (s internetskih stranica), ali nismo nikoga poznavali da saznamo one bitne stvari – od strateškog osmišljavanja do operativnog djelovanja – koje teško možete znati bez kontakata s ljudima koji to i rade. Tražili smo financijsku podršku Instituta Otvoreno društvo Hrvatska i dobili 30 000 USD. To je bilo dovoljno da od Udruge računovodstvenih i financijskih djelatnika iznajmimo mali prostor na Šetalištu Kardinala Franje Šepera i nabavimo osnovnu opremu. Najvažnije je bilo to što smo dobili kontakte s ljudima koji su nam pomogli pokrenuti Centar: Piotr Korynski i Neal DeLaurentis iz Instituta Otvoreno društvo New York, kojima se kasnije pridružio David Meier. Piotr nas je povezao s Joan Gillman sa Sveučilišta Wisconsin, koja je imala iskustva s njegovim Centrom za razvoj malog poduzetništva i pisala kolumnu u lokalnim novinama za vlasnike malih poduzeća, što je bio uzor za sedmogodišnju tjednu kolumnu Centra za poduzetništvo u Glasu Slavonije. Joanino iskustvo pomoglo je definirati strateški okvir djelovanja Centra za poduzetništvo, odrediti poslovne procese (edukacije, savjetovanje) te obučiti trenere i savjetnike. Uz Joan, u edukaciji naših trenera i savjetnika sudjelovala je i Deborah Laurel, konzultantica za mala poduzeća. Joan Gillman povezala nas je sa stručnjacima iz područja franšize sa Sveučilišta Texas. Nakon edukacije konzultanata za franšizno poslovanje koju su održali u Osijeku Centar je kupio od njih franšizu za primjenu njihovog koncepta edukacije i savjetovanja u području franšize te je tako stvoren Centar za franšizu. Piotr Korynski nam je otvorio put prema profesoru Allanu Gibbu (Durham Business School), koji je imao 40-godišnje iskustvo u pokretanju slične institucije u okviru poslovne škole u kojoj je djelovao. Allan je u razdoblju od 1997. do 2005. značajno utjecao na širenje portfelja usluga Centra, kroz usvajanje programa za rast i razvoj poduzeća, ali i programa podrške studentima za pokretanje poslovnog pothvata te pokretanje poslovnih pothvata na području informacijskih tehnologija. Brojni su britanski stručnjaci doprinijeli obuci trenera iz tih područja, između ostalih Tim Atterton, Geoff Potts, Dean Maragh, Keith Hermann, Richard Hanage i Dinah Bennet. Poslije su svoj doprinos razvoju Centra dali i pojedinci kao što je Toby Stone, koji je idejom o forumima obogatio portfelj usluga Centra i stvorio podlogu za razvoj foruma obiteljskih poduzeća. David Pistrui, profesor sa Sveučilišta DePaul u Chicagu poklonio je Centru softver za primjenu analize obiteljskih poduzeća tehnikom Balanced Scorecard za svrhe njihovog strateškog planiranja. I to je bila okosnica za cijelu seriju aktivnosti s obiteljskim poduzećima. Uz podršku američkih i britanskih konzultanata u oblikovanju Centra za poduzetništvo najveći su utjecaj imali Jon Steinar Ostgard, Bjorn Reite i Christer Engstrom iz norveške organizacije Business Innovation Programs.

Financiranje Centra i samoodrživost organizacije postignuti su dugoročnim radom i naporima svih djelatnika. Centar je predlagao projekte gradu Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji i Ministarstvu poduzetništva i obrta, ali isto tako i radio na jačanju vlastitih usluga koje će tržište biti spremno platiti, prije svega na razvoju edukativnih programa i pisanju poslovnih planova i investicijskih studija. Osim toga, Centar je nastojao pronaći i druge izvore financiranja, primjerice kroz fondove EU-a, prijave projekata na natječaje veleposlanstava, suradnju s poslovnim bankama i dr.

Udruzi su 2010. godine odobrena dva veća EU projekta i od tada se kontinuirano povećavao opseg posla, ali i broj zaposlenika. Nakon 2014. godine natječaja ministarstava za financijsku potporu projekata i programa za centre za poduzetništvo nije bilo. Naime, poduzetnički centri u Republici Hrvatskoj ostali su u sjeni razvojnih agencija koje su dobile financijsku potporu za svoj rad u svojstvu regionalnih koordinatora od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, a Centar se gotovo u potpunosti okrenuo EU projektima kao izvoru financiranja svojih aktivnosti. Provedbom projekata, Centar je gradio svoje reference i stjecao iskustvo u radu s fondovima EU-a. U jednom trenutku Centar je zapošljavao 16 djelatnika. Uslijed naglog rasta, uzrokovanog provedbom brojnih projekata, Centar je značajno dobio na vidljivosti i prepoznatljivosti. Usprkos brojnim preprekama, rad u Centru uvijek je bio usmjeren na pozitivnu promjenu, a uključivao je suradnju s različitim dionicima – organizacijama civilnog društva, brojnim institucijama, poduzetnicima i pojedincima. Sve što se radilo u ovoj učećoj organizaciji značilo je „raditi dobru stvar“. Svako loše iskustvo oblikovalo je djelatnike Centra tako da sljedeće poslove obavljaju bolje i kvalitetnije.

„No sve to ne bi bilo moguće bez vrlo specifične organizacijske strukture i organizacijske kulture, koje su razvijane od samog početka djelovanja Centra kao dio vizije deset entuzijasta – osnivača Centra za poduzetništvo. Svi voditelji Centra (Boris Lauc, Anamarija Delić, Darija Krstić i Tomislav Barbarić), uz Sunčicu Oberman Peterku, koja je uvijek bila poveznica između Centra i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, razvijali su organizacijsku strukturu u kojoj je mala jezgra zaposlenih u suradnji sa stručnjacima sa Sveučilišta, iz poslovnog sektora i iz međunarodne mreže kontakata istovremeno radila na razvoju ponude usluga i razvoju potreba za takvim uslugama. Po mnogim uslugama bili smo prvi u Hrvatskoj, pa i po tome što smo prvi pokrenuli besplatni telefon 0800 345 345 (1999. godine) za dobivanje odgovora na pitanja iz područja pokretanja poslovnog pothvata, upravljanja malim poduzećem, pisanja projekata, poslovnih planova i time razvijali i potražnju za takvim uslugama. Dvadeset godina djelovanja Centra za poduzetništvo bilo je i vrijeme izgradnje suradničke organizacijske kulture (s akademskom zajednicom, poslovnim ljudima, institucijama lokalne uprave i države), koja je i najveći zalog budućeg razvoja.“

Slavica Singer, jedna od deset osnivača Centra za poduzetništvo

U dvadeset godina postojanja Centar je razvijao portfelj svojih aktivnosti; od seminara i savjetovanja za poduzetnike početnike u samim počecima svog djelovanja do današnje široke palete seminara za poduzetnike početnike, poduzetnike koji razvijaju svoja poduzeća te specifičnih seminara sukladno zahtjevima tržišta. Od samog početka Centar je pružao usluge savjetovanja, informiranja i edukacija, ali isto tako je i podržavao različite inicijative i sudjelovao u projektima vezanim uz razvoj poduzetništva.

8334 savjetovanja

9320 polaznika edukacija u zadnjih 10 godina

876 polaznika edukacije „Započnite vlastiti posao“ od 2003. godine

14 provedenih projekata EU Centra

312 studija, planova i projekata

Danas je Centar organizacija prepoznata u zajednici prvenstveno po uslugama koje pruža, od poslovnog savjetovanja i informiranja preko različitih edukacija i događanja do poslova vezanih uz EU projekte. Kao organizacija u kojoj su ljudi na prvom mjestu, značajne napore ulaže u povezivanje i umrežavanje različitih dionika s ciljem razvoja poduzetništva i lokalne zajednice. Svojim položajem na tržištu kroz suradnju s akademskom zajednicom, lokalnom samoupravom, poduzetnicima, predstavnicima civilnog sektora, ali i brojnim nezaposlenim osobama Centar nerijetko povezuje različite partnere s ciljem umrežavanja i jačanja kapaciteta svih uključenih. Centar je i danas organizacija otvorena za sve koji žele surađivati, raditi i stvarati te preuzimati odgovornost i rizik, za sve koji žele biti poduzetni.

Centar će i u budućnosti nastaviti ispunjavati svrhu svog postojanja, a to znači pružati usluge savjetovanja, informiranja i educiranja poduzetnika i svih onih koji razmišljaju o ulasku u poduzetničke vode. I dalje će pomagati poduzetnicima u prijavama na natječaje, kao i u pripremi potrebnih elaborata, od poslovnih planova do studija izvodljivosti. Centar će nastaviti unaprjeđivati sve svoje usluge sukladno zahtjevima tržišta, osluškujući potrebe poduzetnika. Upravo prema potrebama poduzetnika Centar je osmislio nove usluge koje planira ponuditi na tržištu, a to su:

1. kvalitetan i pouzdan računovodstveni servis,

2. pomoć u plasmanu proizvoda MSP-ovima na strana tržišta s naglaskom na tržište EU-a,

3. uvođenje novih edukativnih programa,

4. usluga komunikacije putem digitalnih medija, prvenstveno putem društvenih mreža.

U svrhu ostvarenja svega navedenog, potrebno je ulagati u daljnji razvoj i usavršavanje djelatnika jer to je osnovni preduvjet za osiguranje kvalitete pružene usluge. Centar to planira osigurati daljnjim prijavama na EU projekte, što i dalje vidi kao najznačajniji izvor financiranja rada organizacije. Razvojem novih usluga i edukacijskih programa cilj je Centru osigurati financijsku stabilnost i smanjiti ovisnost o EU projektima kao primarnom izvoru financiranja, kao i pružiti poduzetniku cjelokupnu uslugu.

Djelatnici Centra za poduzetništvo vjeruju da jedino ulaganjem u ljude Centar može doprinijeti razvoju gospodarstva i poduzetništva i zato će ljudi u Centru i dalje biti na prvom mjestu.

Hvala svima koji su bili uz nas svih ovih godina i dali nam svoje povjerenje.

-

-

Kratak opis autora teksta.

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Centar za franšizu

Ministarstvo socijalne politike i mladih

Grad Osijek

Osječko-baranjska županija

Vodovod Osijek

Newsletter

Upiši se i prvi saznaj novosti Centra za poduzetništvo

Partneri

Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije

www.ravidra.hr

Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva

www.cepor.hr

Ekonomski fakultet u Osijeku

www.efos.unios.hr

Elektrotehnički fakultet Osijek

www.etfos.unios.hr

Grad Osijek

www.osijek.hr

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

www.hamaginvest.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

www.hbor.hr

Hrvatska udruga poslodavaca

www.hup.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje

www.hzz.hr

Ministarstvo poduzetništva i obrta

www.minpo.hr

Osječko - baranjska županija

www.obz.hr

Poduzetnički centar Pakrac

www.pc-pakrac.hr

Poduzetnički inkubator BIOS

www.inkubator.hr

Poduzetničko razvojni centar Općine Erdut

www.porc.opcina-erdut.hr

Poslijediplomski studij poduzetništvo

www.psp.efos.hr

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje

www.slavonija.hr

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

www.unios.hr