Najčešće postavljana pitanja

1. ŠTO JE OBRT?

Najčešći pravni oblik s kojim se u radu s poduzetnicima početnicima susrećemo je obrt. Upravo radi toga želimo vam na jednom mjestu pružiti relevantne informacije o obrtu, kako biste vidjeli je li to pravni oblik koji vam najbolje odgovara za vaš poslovni poduhvat.

Sukladno Zakonu o obrtu (NN 143/13), obrt se definira kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti, u svoje ime i za svoj račun, od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrtnik je fizička osoba na čiji se OIB registrira obrt te poduzetnik odgovara za sve nastale obveze svojom ukupnom imovinom. U obrtu je dopušteno obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zabranjena zakonom. Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Ograničavajući faktor pri registraciji nekih djelatnosti je stručna sprema. To su tzv. vezani obrti, za čije je obavljanje neophodno imati odgovarajuću stručnu spremu, položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit (popis vezanih obrta nalazi se u Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica NN 42/08 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_04_42_1419.html )

Ako poduzetnik nema odgovarajuću spremu i obrazovanje, postoji nekoliko mogućnosti za registraciju obrta:

  • zapošljavanje osobe s odgovarajućom stručnom spremom na puno radno vrijeme,
  • ako poduzetnik ima visoku ili višu stručnu spremu, potrebno je zatražiti mišljenje Ministarstva poduzetništva i obrta, koje mu može dati odobrenje za registraciju, ukoliko je obrazovanje odgovarajuće za djelatnost,
  • ako poduzetnik nema položen majstorski ispit, može ga položiti do trenutka osnivanja ili u roku od tri godine od dana upisa u obrtni registar u slučaju da je sjedište obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima.

Osim vezanih obrta, razlikujemo slobodne i povlaštene. Slobodni obrti oni su za čiju registraciju i poslovanje nije potrebna određena stručna sprema, položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit, dok je za obavljanje povlaštenog obrta potrebno imati povlasticu koju izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o vrsti djelatnosti koju će obrt obavljati (npr. ribarstvo, rudarstvo, proizvodnja i prodaja oružja).

2. KAKO OSNOVATI OBRT?

Podnošenje prijave za osnivanje novog obrta možete napraviti na tri načina:

  • dolaskom u nadležni ured državne uprave u županiji/ured Grada Zagreb,
  • putem interneta, korištenjem usluge e-Obrt unutar sustava e-Građani ili
  • putem servisa Vlade Republike Hrvatske HITRO.HR

U Uredima državne uprave, Službi za gospodarstvo, ovisno o prebivalištu obrtnika (http://www.portor.hr/). Trošak osnivanja obrta iznosi 250,00 kn (270,00 za grad Zagreb) za upravne pristojbe, jer su do 01.01.2019. svi oslobođeni plaćanja troškova obrtnice. Ukoliko ćete se baviti djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, potrebno je ishodovati potvrdu o zadovoljenju minimalno-tehničkih uvjeta za rad u Službi za gospodarstvo.

Prijave za upis u obrtni registar obavljaju se na obrascima, koji se dobivaju u Službi za gospodarstvo ili se mogu preuzeti na stranicama nadležnog ureda državne uprave.

Uz prijavu za upis u Obrtni registar prilažu se sljedeće isprave i dokazi:

  • svjedodžba ili uvjerenje o stručnoj osposobljenosti odnosno majstorskom ispitu za podnositelja zahtjeva (ili za zaposlenika ako podnositelj sam ne ispunjava taj uvjet),
  • preslika radne knjižice ili drugi dokaz o radnom iskustvu, ukoliko se radi o vezanom obrtu,
  • liječničko uvjerenje o radnoj sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada,
  • dokaz o pravu korištenja prostora (izvadak iz zemljišne knjige ili ugovor o zakupu poslovnog prostora),
  • ugovor o ortakluku ako se radi o zajedničkom obavljanju obrta,
  • upravna pristojba u iznosu od 250,00 kn

Nakon upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godinu dana. Ukoliko obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od godine dana ili o početku obavljanja obrta ne obavijesti ovu Službu, obrt prestaje po sili Zakona. Najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta obrtnik prijavljuje početak obavljanja obrta, odnosno njegovog aktiviranja.

3. ŠTO SVE TREBAM NAPRAVITI NAKON REGISTRACIJE OBRTA?

1. Izraditi pečat – za potrebe izrade pečata pripremite presliku rješenja o registraciji ili obrtnicu, cijena izrade žiga cca 150,00 kn, provjeriti treba li ga raditi

2. Otvoriti žiro račun – izaberite jednu od poslovnih banaka u kojima ćete otvoriti žiro račun. Prije donošenja odluke o odabiru banke istražite cijene vođenja računa, pogodnosti koje vam banka može ponuditi, iskustva drugih korisnika. Za potrebe otvaranja računa pripremite presliku osobne iskaznice, rješenja o registraciji, obrtnicu te pečat

3. Registrirati se u RPO Registar poreznih obveznika u Poreznoj upravi – Obrtnik je dužan najkasnije u roku 8 dana od početka i prestanka obavljanja djelatnosti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu, prijaviti se u Registar poreznih obveznika na obrascu RPO. Kupite i popunite obrazac RPO uz pomoć dodijeljenog vam poreznog savjetnika (prema početnom slovu vašeg prezimena) i ponesite presliku rješenja o registraciji.

4. OBRTI PREMA NAČINU UTVRĐIVANJA DOHOTKA

Razlikujemo obrte ovisno o tome na koji način utvrđuju dohodak. Kada se budete prijavljivali u RPO (Registar poreznih obveznika) imat ćete mogućnost izabrati na koji način želite utvrđivati dohodak. Prije toga dobro se informirajte o prednostima jednog i drugog načina utvrđivanja dohotka.

1. Obrt koji dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga – dohodak se utvrđuje kao razlika primitaka i izdataka, na temelju poslovnih knjiga. Poslovne knjige koje obrtnik mora voditi su:

1. Knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI)

2. Evidencija o tražbinama i obvezama (obrazac TO)

3. Knjiga prometa (obrazac KPR)

4. Popis dugotrajne imovine (obrazac DI)

Porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka, ili u evidencijama propisanim drugim zakonima, te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici. Ako su porezni obveznici u sustavu PDV-a moraju voditi i Knjigu ulaznih računa i Knjigu izlaznih računa, ali ne moraju voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama.

Obrtnici koji obavljaju proizvodne i uslužne djelatnosti dužni su voditi posebne evidencije zbog utvrđivanje povezanosti primitaka i izdataka. Oni su obvezni u posebnim evidencijama osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, kao i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

Porezna stopa kod obrta koji dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga

2. Obrt koji dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu

Obrtnicima „paušalcima“ dohodak se utvrđuje u paušalnoj svoti, a porez se uplaćuje na temelju rješenja Porezne uprave. Ako primjerice ostvarite primitak od 85.000,00 kn godišnje, od njega se „paušalno“ oduzima iznos od 85 % troškova (zato paušalci ne evidentiraju troškove nego samo primitke) i na taj način se dobije osnovica za plaćanje poreza na dohodak, koji u ovom slučaju iznosi 12.750,00 kn. Više o paušalnom obrtu pročitajte u članku Što to znači biti paušalac?

Porez na dohodak

GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA

STOPA POREZA NA DOHODAK

do 210.000,00 kn

24%

iznad 210.000,00 kn

36%

Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost prvu godinu ne plaća predujam poreza na dohodak, ali će prema predanoj poreznoj prijavi platiti godišnji iznos poreza. Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak. Nakon predaje obrasca godišnje porezne prijave poreza na dohodak nadležnoj ispostavi Porezne uprave, Porezna uprava donosi rješenje temeljem kojeg je obrtnik obvezan plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak. Rok je plaćanja predujama do kraja mjeseca za prethodni mjesec sve do podnošenja sljedeće porezne prijave u kojoj se ponovo utvrđuje dohodak te se na temelju uplaćenih predujama utvrđuje novonastala porezna obveza obrtnika.

Ako je iznos uplaćenih predujama veći od nove obveze poreza na dohodak obrtnik ima pravo povrata preplaćenog poreza, ali ako je novoutvrđena obveza poreza na dohodak veća od iznosa uplaćenih predujama, odnosno ako je obrtnik ostvario veći dohodak, tada ima obvezu Poreznoj upravi platiti razliku poreza na dohodak.

5. ŠTO TO ZNAČI BITI PAUŠALAC?

Prilikom prijave obrta Poreznoj upravi u Registar poreznih obveznika obrtnik mora naglasiti želi li utvrđivati dohodak u paušalnoj svoti. Tada ćete od Porezne uprave dobiti rješenje da ste „paušalac“. Isto tako i u tijeku poslovanja može donijeti odluku da želi prijeći u paušalni sustav oporezivanja dohotka, ukoliko za to ispunjava uvjete i obavijesti Poreznu upravu do 15. siječnja. No zašto bi to učinili i što to stvarno znači? Donosimo vam pregled važnih informacija o tome tko sve može biti paušalni obveznik poreza na dohodak i na koji se način paušalno oporezivanje odražava na poslovanje obrtnika.

Paušalni porez na dohodak mogu plaćati porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnosti obrta i samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a kojima ukupan godišnji primitak ne prelazi iznos propisan za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno iznos od 300.000,00 kuna te nisu u sustavu PDV-a.

Visina paušalnog poreza na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem koji donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a prema univerzalnoj stopi od 12%. Ako primjerice ostvarite primitak od 85.000,00 kn godišnje, od njega se „paušalno“ oduzima iznos od 85% troškova (zato paušalci ne evidentiraju troškove nego samo primitke) i na taj način se dobije osnovica za plaćanje poreza na dohodak, koji u ovom slučaju iznosi 12.750,00 kn. Na osnovicu od 12.750,00 kn obračunava se stopa porez od 12 % te godišnji porez iznosi 1.530,00 kn. Na porez se još obračunava i prirez ovisno o mjestu prebivališta. Porez i prirez na dohodak plaćate tromjesečno.

Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju podataka iz izvješća PO-SD, koje se podnosi Poreznoj upravi najkasnije 15 dana od dana isteka godine za koju se izviješće podnosi. Porezni obveznik koji plaća paušalni porez obvezan je tijekom godine voditi evidenciju o prometu na temelju kojeg se spomenuto izvješće izrađuje i podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

§ Ovisno o visini ostvarenih ukupnih primitaka obračunava se godišnji paušalni porez:

UKUPNI PRIMICI

GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA

GODIŠNJI PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK

od 0,00 – 85.000,00

12.750,00

1.530,00

od 85.000,01 – 115.000,00

17.250,00

2.070,00

od 115.000,01 – 149.500,00

22.425,00

2.691,00

od 149.500,01 – 230.000,00

34.500,00

4.140,00

Od 230.000,01 – 300.000,00

45.000,00

5.400,00

Obrtnik koji dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, mora voditi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR), u koju obavezno upisuje, pored iznosa naplaćenih u gotovini, i iznose naplaćene bezgotovinskim putem. Za svaku isporuku i obavljenu uslugu mora izdati račun propisanog sadržaja. Međutim, obrtnik paušalist koji prodaje vlastite proizvode u maloprodaji (npr. na štandu) mora i nadalje voditi Knjigu popisa robe jer tu knjigu propisuje Zakon o trgovini, a ne porezni propis.

Međutim, nije paušalni sustav oporezivanja interesantan obveznicima poreza na dohodak samo zbog jednostavnijeg sustava praćenja, jednostavnijeg, a time i jeftinijeg knjigovodstva, nego i zbog manjeg iznosa doprinosa u odnosu na obrt koji dohodak utvrđuje iz poslovnih knjiga. Posebice to vrijedi kojima je samostalna djelatnost jedina osnova za plaćanje doprinosa.

6. DOPRINOSI VLASNIKA OBRTA

Ministarstvo financija svake godine donosi Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja i objavljuje ju u Narodnim novinama.

Ako ste vlasnik obrta i niste nigdje dalje zaposleni, odmah po registraciji obrta postajete obveznik plaćanja doprinosa na mjesečnoj razini. Doprinosi za vlasnika obrta u 2018. godini iznose 1.939,24 kn mjesečno.

Rok uplate odnosno dospijeće obveznih doprinosa je do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

7. DOPRINOSI VLASNIKA PAUŠALNOG OBRTA

Ako ste vlasnik obrta i niste nigdje dalje zaposleni, odmah po registraciji obrta postajete obveznik plaćanja doprinosa na mjesečnoj razini. Doprinosi za vlasnika paušalnog obrta iznosi 1.193,38 kn mjesečno.

Rok uplate odnosno dospijeće obveznih doprinosa je do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta ili poljoprivrede i šumarstva, a istovremeno je osigurana po nekoj drugoj osnovi (npr. radni odnos) obveznik je doprinosa po osnovi druge djelatnosti. U tom slučaju godišnja osnovica za obračun doprinosa jest paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak, odnosno na temelju podataka iz izvješća PO-SD, kojim ste obvezni prijaviti primitke kao paušalni obveznik poreza na dohodak Porezno upravi.

UKUPNI PRIMICI

GODIŠNJA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA

GODIŠNJA OBVEZA DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE 10%

GODIŠNJA OBVEZA DOPRINOSA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 7,5%

UKUPNA GODIŠNJA OBVEZA DOPRINOSA

od 0,00 - 85.000,00

12.750,00

1.275,00

956,25

2.231,25

od 85.000,01 - 115.000,00

17.250,00

1.725,00

1.293,75

3.018,75

od 115.000,01 - 149.500,00

22.425,00

2.242,50

1.681,88

3.924,38

od 149.500,01 - 230.000,00

34.500,00

3.450,00

2.587,50

6.037,50

od 230.000,01 – 300.000,00

45.000,00

4.500,00

3.375,00

7.875,00

Porezna uprava izdaje rješenje o utvrđenim godišnjim doprinosima koje osiguranik plaća u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja.

8. PREDNOSTI I NEDOSTATCI PAUŠALNOG OPOREZIVANJA

Možemo reći kako su glavne prednosti paušalnog oporezivanja jednostavnije knjigovodstvo i niža osnovica za doprinose, kao i jasnije planiranje poreznih obveza. Međutim, valja naglasiti i nedostatak, a to je da ćete minimalni porez od 1.530,00 kn (i na njega prirez) koji se odnosi na primitke do 85.000,00 kn, platiti i onda kada vam se dogodi da su primici nula. Kod obrta koji dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, ukoliko imate gubitak na kraju poslovne godine, tada nećete platiti porez ni pripadajući mu prirez. I unatoč nedostatku, mnogi će se mali obrtnici početnici često odlučiti za paušalni obrt, upravo zbog povoljnijih doprinosa i manjih mogućih razlika po poreznim rješenjima nakon završetka poslovne godine, nego što to mogu biti ona utvrđena iz godišnje prijave poreza na dohodak onih koji nisu izabrali biti „paušalci“.

9. OBRTNICI OBVEZNICI POREZA NA DOBIT

Obrtnici se mogu sami odlučiti da budu obveznici poreza na dobit ili prema propisima o porezu na dohodak to postati po sili zakona, ako su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili:

  • ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili
  • ako ispunjavaju dva od sljedeća tri uvjeta
  • u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili su dohodak veći od 400.000,00 kuna,
  • imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna,
  • u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavaju više od 15 radnika.

Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu (u pravilu kalendarska godina) prema dobiti koju je poduzetnik ostvario u tom razdoblju. Porezna osnovica poreza na dobit jest dobit – razlika između prihoda i rashoda – uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Na utvrđenu dobit obračunava se porez na dobit po propisanim stopama te taj iznos predstavlja godišnju obvezu poreza na dobit, koju je poduzetnik dužan platiti jednokratno do 30.04. tekuće godine za prethodnu godinu. Istovremeno se kod obračuna dobiti i poreza na dobit utvrđuju i predujmi poreza na dobit tako da se iznos obveze godišnjeg poreza na dobit podijeli na 12 mjeseci pa obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju i predujme poreza na dobit. Ulaskom u sustav poreza na dobit poduzetnik u njemu ostaje minimalno pet godina. Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujme do podnošenja prve porezne prijave, nego plaća cijeli godišnji porez po podnesenoj prijavi.

Trenutno važeća stopa poreza na dobiti je 18%, odnosno za porezne obveznike s manje od 3.000.000 kn godišnjih prihoda ona sada iznosi 12%.

Treba naglasiti da biti obveznik poreza na dobit, znači složenije, a time i skuplje knjigovodstvo, ali i značajno veće doprinose.

10. DOPRINOSI OBRTNIKA KADA VLASNIK RADI ISKLJUČIVO U OBRTU I OBVEZNIK JE POREZA NA DOBIT

Najniža mjesečna osnovica za poduzetničku plaću u 2017. godini iznosi 8,512.90 kn, to je ujedno i najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obrtnika koji su u sustavu poreza na dobit. Na mjesečnoj razini to znači 1.720,58 kn (20%) za doprinos za mirovinsko osiguranje, 1.276,93 kn (15%) za doprinos za zdravstveno osiguranje, 42,56 kn (0,5%) za doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu i 144,72 kn (1,7%) za doprinos za zapošljavanje. Sveukupno mjesečno to iznosi 3.166,78 kn.

Porezni savjetnici obrtnicima dobitašima preporučuju obračun i isplatu poduzetničke plaće jer si kod isplate poduzetničke plaće mogu koristiti osobni odbitak, te ukupni iznos poreza, prireza, doprinosa i neto plaće ulazi u troškove poslovanja, što umanjuje osnovicu za plaćanje poreza na dobit.

11. TREBAM LI KAO VLASNIK/CA OBRTA PLAĆATI DOPRINOSE ZA ZDRAVSTVENO I MIROVINSKO OSIGURANJE AKO SAM ZAPOSLEN/A KOD DRUGOG POSLODAVCA?

Iako ste zaposleni kod poslodavca i plaćate doprinose, imate obvezu plaćanja doprinosa i u obrtu. Ovisno o načinu na koji obračunavate dohodak (na temelju poslovnih knjiga ili u paušalnom iznosu), drugačiji su vam iznosi i osnovica za obračun doprinosa.

Kod obrta koji vodi poslovne knjige i dohodak obračunava na temelju njih, osnovica za obračun doprinosa je ostvareni dohodak - razlika između primitaka i izdataka. Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa je 62.556,00 kn, što znači da možete platiti najviše do 10.947,30 kn doprinosa godišnje. Doprinosi se plaćaju jednom godišnje nakon predaje porezne prijave.

Ukoliko ste „paušalac“ odnosno dohodak vam se utvrđuje u paušalnom iznosu na temelju rješenja Porezne uprave, doprinosi su definirani sukladno primitcima koje ćete ostvariti u fiskalnoj godini.

Iako ste osigurani na temelju radnog odnosa te će vam obrt biti drugi dohodak, u obvezi ste, na godišnjoj razini plaćati doprinose, čija visina će ovisiti o ukupnim primicima. Ukoliko će vam ukupni primici biti do 85.000,00 kn godišnje, biti ćete u obvezi, jednokratno platiti doprinose u iznosu od 2.231,25 kn. Kao obrtnik paušalac u obvezi ste do 15. siječnja sljedeće fiskalne godine, u Poreznu upravu predati obrazac PO-SD u kojem su evidentirani vaši ukupni godišnji primici, na temelju kojih će se utvrditi jeste li prešli npr. iznos od 85.000,00 kn te će vam se obračunati razlika doprinosi na ostvarenu razliku. Doprinose plaćate jednokratno po izdanom rješenju Porezne uprave.

Ukupni primici

Godišnja osnovica za obračun doprinosa

Godišnja obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje 10%

Godišnja obveza doprinosa za zdravstveno osiguranje 7,5 %

Ukupna godišnja obveza doprinosa

od 0,00 - 85.000,00

12.750,00

1.275,00

956,25

2.231,25

od 85.000,01 - 115.000,00

17.250,00

1.725,00

1.293,75

3.018,75

od 115.000,01 - 149.500,00

22.425,00

2.242,50

1.681,88

3.924,38

od 149.500,01 - 230.000,00

34.500,00

3.450,00

2.587,50

6.037,50

230.000,01 – 300.000,00

45.000,00

4.500,00

3.375,00

7.875,00

Porez na dohodak plaća se na temelju ostvarenih primitaka. Za primitke do 85.000,00 kn, godišnji paušalni porez na dohodak iznosi 1.530,00 kn (tablica za ostale iznose primitaka u nastavku). Na navedeni porez obračunava se i prirez, koji je ustvari porez na porez i razlikuje se po pojedinim mjestima. Prirez za Osijek iznosi 13%, što znači da ćete, ukoliko vam je obrt registriran u Osijeku, na porez od 1.530,00 kn platiti i prirez u iznosu od 198,90 kn. Porez i prirez plaćaju se tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

UKUPNI PRIMICI

GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA

GODIŠNJI PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK

od 0,00 - 85.000,00

12.750,00

1.530,00

od 85.000,01 - 115.000,00

17.250,00

2.070,00

od 115.000,01 - 149.500,00

22.425,00

2.691,00

od 149.500,01 - 230.000,00

34.500,00

4.140,00

od 230.000,01 – 300.000,00

45.000,00

5.400,00

12. MOGU LI MI U OBAVLJANJU DJELATNOSTI OBRTA POMAGATI ČLANOVI OBITELJI?

O tome smiju li vam i pod kojim uvjetima u obrtu pomagati članovi obitelji pročitajte u članku Članovi obitelji mogu vam pomagati u obavljanju obrta, ali...

13. KOLIKI SU TROŠKOVI OSNIVANJA D.O.O.?

Društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na temelju izjave o osnivanju, ako društvo osniva samo jedna osoba ili na temelju društvenog ugovora, ako postoji više osnivača (sastavljaju se kod javnog bilježnika).

Prvi je korak u osnivanju d.o.o. odlazak u HITRO.HR gdje dobivate osnovne informacije o osnivanju, obrasce i uplatnice, a moći ćete provjeriti i ime Vašeg budućeg poslovnog subjekta (https://sudreg.pravosudje.hr). Ime se rezervira (obrazac RZ ) uz priloženi dokaz o uplati sudske pristojbe (trajanje rezervacije 30 dana).

Nakon toga odlazite kod javnog bilježnika koji izrađuje svu potrebnu dokumentaciju za osnivanje. Troškovi javnog bilježnika iznose oko 2.500,00 kn. Svi osnivači i osobe čiji se potpisi trebaju ovjeriti moraju biti prisutni. Ostali troškovi su: sudska pristojba (400,00 kn), objava oglasa u Narodnim novinama (900,00 kn), potvrda o uplati osnivačkog uloga (39,00 kn), obavijest o razvrstavanju (25,00 kn) te osnivanje na internetu (100,00 kn).

Za osnivanje d.o.o. potrebno je 20.000,00 osnivačkog kapitala koji se polaže na račun tvrtke. Osnivački ulog može biti i u stvarima, ali najmanje 10.000,00 kn mora biti u novcu.

14. KOJE SU OSNOVNE RAZLIKE IZMEĐU OSNIVANJA OBRTA I D.O.O.?

Razlike između obrta i d.o.o.-a mogu se svesti na 3 osnovne:

  1. vlasnik obrta odgovara za obveze obrta cjelokupnom svojom vlastitom privatnom imovinom, dok kod d.o.o.-a vlasnik odgovara za obveze društva samo u visini upisanog temeljnog kapitala
  2. troškovi osnivanja d.o.o. su veći, te je osnivanje složenije nego kada je u pitanju obrt
  3. prednosti osnivanja obrta su mogućnost podizanja novaca sa žiro računa bez ikakvog pravdanja (u ovom slučaju svi novci koji ne budu opravdani porezno priznatim troškovima smatraju se dohotkom te se oporezuju), jednostavnije, a time i jeftinije knjigovodstvo, jednostavnije i jeftinije mijenjanje podataka (promjena adrese, djelatnosti i sl.) te brzina i niski troškovi zatvaranja obrta (velika prednost u odnosu na d.o.o.).

Međutim, treba istaknuti i neke nedostatke obrta kao na primjer obvezno plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iako ste možda stalno zaposleni negdje drugdje (na godišnjoj razini, ne mjesečno), nemogućnost obavljanja nekih djelatnosti jer je za njih obavezna odgovarajuća stručna sprema (tzv. vezani obrti) te ponekad, u određenim poslovnim krugovima, tvrtka djeluje ozbiljnije i reprezentativnije od obrta pa obrtnici često puno teže dolaze do izvora financiranja.

Prednosti društva s ograničenom odgovornošću su:

  • „prenosivost“ društva (puno je jednostavnije prodati udjele ili kompletnu tvrtku nego u obrtu)
  • nema ograničenja stručne spreme i zanimanja (poduzetnik može registrirati sve djelatnosti koje želi, a naknadno aktivirati bilo koju djelatnost nakon što ispuni zakonske obveze)
  • jednostavnije iskazivanje troškova (kod obrta su troškovi samo ono što se stvarno i plati, a kod trgovačkog društva sve za što postoji pravovaljani račun koji se priznaje kao trošak)

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit na info@czposijek.hr ili nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

15. MORA LI OSOBA KOJA JE NEZAPOSLENA, VLASNIK/CA JE D.O.O., NIJE ZAPOSLENA U VLASTITOM PODUZEĆU, PLAĆATI DOPRINOSE NA PODUZETNIČKU PLAĆU?

Ako član uprave trgovačkog društva, izvršni direktor ili izvršni upravitelji zadruge, nije u statusu osiguranika temeljem radnog odnosa, obvezan je:

  • prijaviti se u obvezno osiguranje kao član uprave, izvršni direktor ili upravitelj zadruge

Ako se osoba prijavi u osiguranja u statusu navedene funkcije kao samostalni osiguranik, obvezna je plaćati doprinose na propisanu osnovicu koja u 2018. godini iznosi 8.020,00 kn te na tu osnovicu plaćati doprinose, koji iznose 20% za MIO, 15% za zdravstveno osiguranje , 0,5% za ozljede na radu i 1,7% za zapošljavanje. To je na mjesečnoj razini 2983,44 kn. Osiguranik je dužan sam plaćati ove obveze po rješenju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Članovi uprave trgovačkog društva, izvršni direktori i upravitelji zadruge nisu obvezni prijaviti se u obvezna osiguranja u navedenim statusima, ako su u obveznom osiguranju s osnove zaposlenja kod neke druge pravne ili fizičke osobe ili u obveznom osiguranju s osnove obrta, slobodnog zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i sl.

16. NEZAPOSLEN SAM I PLANIRAM REGISTRIRATI D.O.O. U KOJEM ĆU BITI JEDINI ZAPOSLENIK. POSTOJI LI OGRANIČENJE IZNOSA PLAĆE KOJE SI MORAM ISPLAĆIVATI KAO VLASNIK/DIREKTOR PODUZEĆA?

Kao direktor poduzeća i član uprave koji je u radnom odnosu u vlastitoj tvrtki, imate obvezu obračunavanja doprinosa na najnižu osnovicu za doprinose koja iznosi 5.213,00 kn. Doprinosi iznose 1.939,24 kn mjesečno. Vi si ne morate isplaćivati plaću sukladno osnovici od 5.213,00 kn, nego ona može biti i niža (najniža osnovica za obračun plaće – minimalna 3.439,80 kn). Znači, doprinose plaćate na 5.213,00 kn , a plaću na 3.439,80 kn. U slučaju obračuna plaće na najnižu osnovicu od 3.439,80 kn, neto plaća bi vam bila 2.751,84, a doprinosi 1.939,24 kn.

17. NEZAPOSLENA SAM OSOBA, PRIJATELJ MI NUDI DA BUDEM DIREKTOR U NJEGOVOM D.O.O. ALI DA NE BUDEM ZAPOSLEN. JESAM LI U OBVEZI PLAĆANJA BILO KAKVIH DAVANJA U TOM SLUČAJU?

Budući da biste bili direktor društva i član uprave, morali biste plaćati doprinose na najnižu osnovicu člana uprave trgovačkog društva/direktora, koja iznosi 5.213,00 kn. Doprinosi bi vam u ovom slučaju iznosili 1.939,24 kn mjesečno.

18. MORAM LI KOD POSLODAVCA BITI U RADNOM ODNOSU U PUNOM RADNOM VREMENU, DA NE MORAM PLAĆATI DOPRINOSE KAO ČLAN UPRAVE I DIREKTOR?

Ne morate biti u radnom odnosu u punom radnom vremenu. Možete biti prijavljeni najkraće 1 sat tjedno, da bi se smatralo da ste osigurani po drugoj osnovi i da ne morate plaćati doprinose kao član uprave i direktor. (izvor: Računovodstvo i financije 4/2017. strana 94).

19. VLASNIK SAM D.O.O., ISPLAĆUJEM SI NETO MINIMALAC. AKO NA KRAJU GODINE OSTVARIM DOBIT MOGU LI DONIJETI ODLUKU DA SI JU ISPLATIM NAKON PODMIRENJA OBVEZE ZA POREZ NA DOBIT?Z NA DOBIT?

Vlasnik si može isplatiti neto dobit, ali pri tome kao fizička osoba mora platiti porez 12% (na dohodak od kapitala) i pripadajući prirez.

Ako si isplaćujete plaću ona vam ulazi u redovne troškove poslovanja kao i plaćeni doprinosi, a time umanjuje osnovicu poreza na dobit za kraj godine. Ono što treba također znati je da ukoliko podcijenite svoju plaću, a ostvarite dobit (OSTVARENI PRIHODI-RASHODI= BRUTO DOBIT, BRUTO DOBIT * 12% ili 18% ako imate iznad 3.000.000,00 kn godišnjih prihoda=POREZ NA DOBIT, pa je NETO DOBIT=BRUTO DOBIT-POREZ NA DOBIT), pa si budete ostvarenu neto dobit kao vlasnik željeli isplatiti, tada ćete morati platiti na tu isplaćenu dobiti još i porez od 12% (na dohodak od kapitala) i prireza porezu na dohodak.

Znači gledano u odnosu na neto dobit, platit će te porez na dobit kao tvrtka i još porez na kapital kao fizička osoba, a sve to na veću poreznu osnovicu jer vam je mala plaća bila u rashodima. Ako budete poslovali s dobitkom, možda će vam bolja opcija biti povećati si neto plaću.

20. PLANIRAM OSNOVATI J.D.O.O.? TREBAM LI UĆI U SUSTAV PDV-A?

Nakon što ste osnovali svoju tvrtku (ili obrt) trebate razmisliti o vrlo važnom koraku. Želite li odmah ući u sustav PDV-a i postati obveznik poreza na dodanu vrijednost (PDV) ili ne?

Što je to PDV?

Porez na dodanu vrijednost je porez koji dodajete na prodajnu cijenu svih vaših roba i usluga. Znači ako ste namjeravali prodavati svoje ručno rađene narukvice po 50,00 kn komad nakon što uđete u sustav PDV-a prodavat ćete ih po 62,50 kn (25% od 50,00 kn je 12,50 kn). Zašto bi onda bilo tko ušao u sustav PDV-a kada će sada njegova roba i usluge biti znatno skuplje?

Prednosti ulaska u sustav PDV-a odmah nakon osnivanja - možete si odbiti pretporez po ulaznim računima. To znači da kada nabavljate materijal za izradu narukvice koji vas košta 37,50 kn s PDV-om vaš trošak iznosi 30,00 kn a za 7,50 kn si možete umanjiti obvezu za PDV koja je nastala prodajom narukvice. I tako za svaki ulazni i izlazni račun koji ima PDV. Ako niste u sustavu PDV-a vaši će proizvodi krajnjem kupcu zaista biti jeftiniji 25%, ali isto tako će za vas sve ono što nabavljate od dobavljača koji su u sustavu PDV-a biti skuplje za 25%, jer vam PDV neće biti odbitna stavka.

Ukoliko na početku poslovanja ne planirate značajne investicije ne morate odmah ući u sustav. Ukoliko imate značajne investicije, odnosno puno toga morate od nekoga nabaviti u početku i za to ćete dobiti račune s PDV-om, ako ne uđete u sustav PDV-a odmah na početku, taj si PDV nećete moći priznati.

Nedostaci ulaska u sustav PDV-a odmah nakon osnivanja

  • Prvi nedostatak je što će cijena vaših proizvoda i usluga biti 25% viša. Ukoliko su vam klijenti druge tvrtke, a ne fizičke osobe onda to nije problem budući je PDV za tvrtke neutralan. Tvrtke će si odbiti vaš PDV kao pretporez.
  • Skuplje usluge računovodstva. Morate voditi knjige URA/IRA i mjesečno ili tromjesečno obračunavati i plaćati PDV.

Za kraj samo da napomenem da možete birati želite li biti mjesečni ili tromjesečni obveznik. Tromjesečni obveznik možete biti dok ne zaradite 800.000 kn godišnje i onda automatski prelazite u mjesečne obveznike.

Odluka o ulasku u sustav PDV-a jednako je kompleksna kao i odluka o modelu registriranja djelatnosti. Ova odluka ovisi o planiranoj djelatnosti poduzetnika i njegovoj viziji obrta ili tvrtke. Ukoliko se radi o uslužnoj tvrtki koja neće imati puno ulaznih računa, pa time niti PDV-a za odbitak, velika je vjerojatnost da joj bolje odgovara ostati van sustava PDV-a, dok ne prijeđe zakonski prag od 300.000,00 kn oporezivih isporuka. Ali to opet ovisi o potrebi za nabavom imovine na samom početku poslovanja, jer ako imate puno toga za nabaviti, ostat će i puno neodbijenog PDV-a.

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit na info@czposijek.hr ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

21. KAKO POSTATI OBVEZNIK PDV-A?

Obveznik poreza na dodanu vrijednost je fizička ili pravna osoba koja isporučuje dobra i obavlja usluge čija je vrijednost u prethodnoj kalendarskoj godini (nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su oslobođene plaćanja PDV-a) veća od 300.000,00 kuna.

Poduzetnik ili obrtnik može postati obveznik poreza na dodanu vrijednost dobrovoljno na početku obavljanja djelatnosti, ako se prijavi u Registar obveznika PDV-a u godini u kojoj počinje obavljati poduzetničku djelatnost i to najkasnije prije prve isporuke dobara i usluga. Bitno je imati na umu da čak i dobrovoljnom odlukom ulaska u sustav PDV-a porezni obveznik mora ostati u sustavu iduće 3 godine. Poduzetnik ili obrtnik u sustav PDV-a u može ući i po sili zakona kada tijekom godine poslovanja prijeđe prag od 300.000,00 kn i u njemu mora ostati dok god mu vrijednost isporučenih dobara i obavljenih usluga prelazi navedeni prag.

Sukladno članku 186. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 79/13, 85/13-ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17) Porezni obveznik koji želi dobrovoljno ući u sustav PDV-a podnosi zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a i obračunava PDV od dana navedenog u zahtjevu, koji može biti i tijekom godine.

Porezni obveznik koji je bio obvezan 3 kalendarske godine primjenjivati redovni postupak oporezivanja, nakon isteka navedenog roka u slučaju da je vrijednost njegovih isporuka obavljenih u prethodnoj kalendarskoj godini manja od propisanog praga za ulazak u sustav PDV-a, nije obvezan i dalje primjenjivati redovni postupak oporezivanja PDV-om. Ali za izlazak iz sustava mora pravovremeno obavijestiti poreznu upravu i to najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.

22. ŠTO SE OPOREZUJE NIŽIM STOPAMA PDV-A?

PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke sljedećih dobara i usluga:

  1. sve vrste kruha,
  2. sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko,
  3. knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima,
  4. lijekove koji se izdaju na liječnički recept i koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode,
  5. medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
  6. kino ulaznice,
  7. novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze dnevno, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju,
  8. znanstvene časopise.

PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga:

  1. usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma,
  2. novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju,
  3. jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla,
  4. dječje sjedalice za automobile te dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu,
  5. isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, u smislu javne vodoopskrbe i javne odvodnje prema posebnom propisu,
  6. ulaznice za koncerte,
  7. isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika, uključujući naknade vezane uz tu isporuku,
  8. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu,
  9. urne i ljesove,
  10. sadnice i sjemenje,
  11. gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proizvode,
  12. hranu za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.

23. IMAM REGISTRIRAN J.D.O.O. TE ME ZANIMA MORAM LI I KADA IZVRŠITI PREREGISTRACIJU U D.O.O.?

Specifičnost j.d.o.o. je da morate ¼ ostvarene dobiti izdvajati na poseban račun obveznih rezervi dok na tom računu ne ostvarite 20.000,00 kn. Kad ste dosegnuli navedeni iznos, ne postoji zakonska obveza da se preregistrirate u d.o.o.. Ukoliko ne odlučite povećati temeljni kapital i preregistrirati se u d.o.o. i dalje vam ostaje obveza izdvajanja ¼ dobiti u rezerve. Vi kao vlasnici odlučujete hoćete li novcem s računa obveznih rezervi povećati temeljni kapital.

24. MORA LI TRGOVAČKO DRUŠTVO KOJE NIJE IMALO PRIHODA NITI RASHODA PREDAVATI GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE?

Porezni obveznici registrirani u trgovačkom registru koji nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, niti evidentiranih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapitala), nisu obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit. U nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu dostavljaju izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.

25. MOGU LI REGISTRIRATI J.D.O.O. ILI D.O.O. KOJE ĆE SE BAVITI FOTOGRAFIJOM, AKO NISAM TE STRUKE I NEMAM ISKUSTVA U TOJ DJELATNOSTI?)

Da, možete. Odredbe Zakona o obrtu (NN 143/13) ne primjenjuju se na pravne osobe koje obavljaju djelatnosti navedene u popisu vezanih obrta (Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/08) te iste nisu u obvezi udovoljavanja posebnim uvjetima stručne spreme koje se odnose na fizičku osobu obrtnika. Iznimno, sukladno odredbi članka 2. stavka 2. Zakona o obrtu, pravna osoba (j.d.o.o./d.o.o.) mora zadovoljiti uvjet stručne spreme ukoliko izvodi praktičnu nastavu i vježbe naukovanja. (izvor: info@mingo.hr, odgovor od 29.05.2017.)

26. PLANIRAM OTVORITI TRGOVINU RABLJENE ODJEĆE. NA KOJI NAČIN MOGU OTKUPLJIVATI ROBU OD FIZIČKIH OSOBA? KAKO EVIDENTIRATI KNJIGOVODSTVENO ULAZ RABLJENE ODJEĆE?

Rabljenu odjeću od fizičkih osoba otkupljujete na temelju Ugovora o kupoprodaji, koji (što se tiče Porezne uprave) ne mora biti ovjeren kod javnog bilježnika. Fizička osoba dohodak ostvaren na ovaj način ne mora prijavljivati. Ulaz robe evidentira se u kilogramima na temelju Zapisnika o preuzimanju robe, a na deklaraciji treba biti navedeno da su artikli 100% reciklirani.

Financijsko knjigovodstvo – 0 kn

Materijalno – sve što je u zapisniku

27. RAZMIŠLJAM O OTVARANJU AGENCIJE ZA POSREDOVANJE U ZAPOŠLJAVANJU. MORAM LI OSNOVATI D.O.O. ILI MOGU DJELATNOST OBAVLJATI I KAO OBRTNIK? TREBA LI MI NEKA POSEBNA DOZVOLA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI?

Djelatnost posredovanja pri zapošljavanju u Republici Hrvatskoj mogu obavljati pravne osobe (d.o.o., j.d.o.o.), ali i fizičke osobe obavljanjem djelatnosti obrta. Za registraciju navedene djelatnosti prvo morate ishodovati suglasnost Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Za izdavanje suglasnosti potrebno je dostaviti:

  • Zahtjev
  • 70,00 kn upravne pristojbe
  • Akt o osnivanju (za trgovačko društvo)
  • Dokaz o posjedovanju odgovarajućeg prostora (vlasnički list, ugovor o najmu, ugovor o zakupu) i opreme (izjava direktora o posjedovanju odgovarajuće opreme)

Nakon što vam je Ministarstvo izdalo prethodnu suglasnost, slijedi registracija trgovačkog društva odnosno obrta, a nakon toga podnosi se zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje poslova posredovanja pri zapošljavanju Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. U roku od 3 mjeseca od dana izdavanja prethodne suglasnosti, upisati samostalnu djelatnost u odgovarajući registar.

Za izdavanje dozvole, potrebno je dostaviti:

  • Zahtjev
  • 70,00 kn pristojbe
  • Dokaz o zaposlenoj najmanje jednoj osobi koja će obavljati predmetne poslove (dostava Ugovora o radu), a koja ima najmanje prvi stupanj fakulteta, stručni studij ili višu školu (dostava ovjerene preslike diplome) i nije kažnjavana (uvjerenje o nekažnjavanju), nije joj izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti

Obavljanje djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju uređeno je Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 80/08, 121/10, 25/12, 118/12 i 153/13) i Pravilnikom o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem (NN 08/14).

28. PLANIRAMO OSNIVANJE ZADRUGE TE NAS ZANIMA, MORAMO LI, KAO ČLANOVI ZADRUGE BITI ZAPOSLENI U ZADRUZI ILI SLOBODNO MOŽEMO OBAVLJATI DJELATNOSTI ZA KOJE JE ZADRUGA OSNOVANA?

Zakon o zadrugama (NN 34/11, 125/13 i 76/14) u članu 34. regulira da djelatnost zadruge u pravilu obavljaju njezini članovi, ali u članku 4. se navodi, uz zadovoljenje propisanih uvjeta. Ako članovi zadruge obavljaju poslove koji imaju obilježja radnog odnosa, tada se taj rad može obavljati smo u skladu sa Zakonom o radu. Ako se poslovi u zadruzi obavljaju u prostoru zadruge, prema rasporedu obavljanja poslova kojeg utvrđuje upravitelj zadruge, sa zadružnim sredstvima, tada poslovi imaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos, a što zahtjeva sklapanje ugovora o radu.

Ako zadrugari poslove obavljaju na temelju ugovora o djelu, volontiranja ili na temelju nekog drugog ugovora, u nadzoru se vrši provjera imaju li obilježja radnog odnosa te se pristupa individualno svakom pojedinačnom slučaju.

Mišljenje je da članovi zadruge moraju imati reguliran pravni status, osim u slučaju kada su članovi zadruge samo korisnici usluga zadruge, ne rade preko zadruge, nego samo koriste njene usluge.

Ako članovi zadruge preko zadruge obavljaju posao koji ima obilježje radnog odnosa te nemaju sklopljen ugovor o radu sa zadrugom, moraju imati neki oblik registracije (obrt, kućna radinost, sporedno zanimanje, opg, trgovačko društvo...) kako bi mogli obavljati tu djelatnost i kako bi im se pravovaljano mogla izvršiti isplata za njihov rad.

(Izvor: Tumačenje članka 34. Zakona o zadrugama, Ministarstvo poduzetništva i obrta, 07.09.2015.)

29. MOGU LI DJELATNOST FITNES CENTRA REGISTRIRATI KAO OBRT?

Ne. Sukladno članku 18. stavku 1. Zakona o sportu (Narodne novine, broj 71/06, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 96/16), sportske djelatnosti u smislu ovog zakona su sudjelovanje u sportskom natjecanju, sportska priprema, sportska rekreacija, sportska poduka, organiziranje sportskog natjecanja, vođenje sportskog natjecanja i upravljanje i održavanje sportskom građevinom. Nadalje, članak 19. navedenog Zakona propisuje da sportsku djelatnost sportske pripreme, sportske rekreacije i sportske poduke mogu obavljati fizičke i pravne osobe sukladno odredbama ovoga Zakona, a članak 5. propisuje da se fizičkim osobama u sustavu sporta smatraju sportaši, treneri, osobe osposobljene za rad u sportu, osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja (sportski sudac, sportski delegat i sportski povjerenik) te menadžeri u sportu, a pravnim osobama u sustavu sporta smatraju se udruge, trgovačka društva i ustanove koje se sukladno članku 20. upisuju u Registar sportskih djelatnosti koje vode uredi državne uprave u županiji, odnosno Grad Zagreb prema sjedištu pravne, odnosno prebivalištu fizičke osobe. Nastavno tome, sukladno posebnom propisu, djelatnost fitnes centara ubraja se u sportsku rekreaciju i poduku i ne može se obavljati u organizacijskom obliku obrta. (Mišljenje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, 18.07.2017.)

30. ZAVRŠILA SAM EKONOMSKI FAKULTET, DUGI NIZ GODINA AMATERSKI SE BAVIM FOTOGRAFIRANJEM. MOGU LI DJELATNOST FOTOGRAFIRANJA REGISTRIRATI KAO OBRT, AKO NEMAM ODGOVARAJUĆU STRUČNU SPREMU?

Ne. Obrt za usluge fotografiranja možete registrirati ukoliko imate odgovarajuću stručnu spremu, da ste po struci fotograf ili fotografski dizajner ili ukoliko zaposlite osobu koja ima navedenu stručnu spremu.

Uvjeti za obavljanje obrta propisani su Zakonom o obrtu („Narodne novine", broj 143/13) i odgovarajućim podzakonskim propisima. Djelatnost označena šifrom i nazivom 74.20.01 Fotografske djelatnosti, Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica („Narodne novine", broj 42/08) svrstana je vezane obrte za čije obavljanje je kao poseban uvjet stručne spreme propisana završena srednja stručna sprema u zanimanju fotograf (III stupanj) ili fotografski dizajner (IV stupanj).

Nadalje, odredbom članka 10. stavak 1. Zakona o obrtu propisano je da vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućim visokim obrazovanjem, odnosno osobe s obrazovanjem višim od propisanog. Odgovarajuće visoko ili više obrazovanje podrazumijeva uključenost obrazovnih sadržaja vezanih uz djelatnost obrta u nastavnom planu i programu. Obzirom na stečeno obrazovanje, smatramo da ne ispunjavate uvjete propisane stručne spreme za obavljanje djelatnosti označene šifrom i nazivom 74.20.01 Fotografske djelatnosti, osim rada automata za fotografiranje.

Navedenu djelatnost moći ćete obavljati, kako je to propisano člankom 9. stavak 3. Zakona o obrtu, ako na tim poslovima zaposlite djelatnika koji ispunjava Zakonom propisane uvjete. (Mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, 22.05.2017.)

31. MOGU LI REGISTRIRATI OBRT NA ADRESI PREBIVALIŠTA STANA ZA ČIJU SAM KUPOVINU KORISTIO MOGUĆNOST OSLOBOĐENJA PLAĆANJA POREZA NA PROMET NEKRETNINA ZA KUPNJU PRVE NEKRETNINE?

Možete, ali tek nakon što prođu 3 godine od donošenja rješenja o oslobođenju plaćanja poreza na promet nekretnina za kupovinu prve nekretnine. U suprotnom ćete naknadno morati platiti porez na promet navedene nekretnine.

32. KAKO SE OSNIVA OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO?

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) je samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkog kućanstva, a temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Pravo na upis u Upisnik imaju pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Uvjet upisa u Upisnik je posjedovanje poljoprivrednih resursa (poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti koja obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti.

Nositelj OPG-a je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje. Upis u upisnik poljoprivrednih gospodarstava potrebno je napraviti prema prebivalištu nositelja OPG-a u Regionalnom uredu agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Regionalni ured izdaje Rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dodjeljuje Jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPIG).

Potrebna dokumentacija

Troškovi registracije OPG-a iznose od 70,00 - 500,00 kn, ovisno o troškovima pojedinih obrazaca, biljega i izrade pečata OPG-a. Od početne dokumentacije potrebno je priložiti slijedeće:

  • Preslike osobnih iskaznica nositelja i članova OPG-a
  • Presliku žiro računa iz poslovne banke
  • Posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje (original, ne stariji od 6 mjeseci) / Ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika (ukoliko poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu OPG-a) / Izjava vlasnika o davanju zemljišta na korištenje bez naknade, uz izvadak iz katastra za sve prijavljene čestice koje nisu u posjedovnom listu nositelja i članova
  • Obrazac Upisnik koji se kupuje u Narodnim novinama ili na kiosku u Uredu državne uprave (u sklopu Upisnika se nalazi Izjava o nositelju, a koju je potrebno ovjeriti od strane nositelja i svih članova gospodarstva, u slučaju da gospodarstvo ima članove)
  • Preslici dokumenata o svim postojećim upisima gospodarstva u registre i evidencije ministarstva i od ministarstva ovlaštenih ustanova (npr. zavodi, Hrvatski stočarsko selekcijski centar, Upisnik proizvođača sjemena, Upisnik proizvođača vina, Središnji popis matičnih grla i jata)
  • Biljezi u iznosu od 70,00 kn.

Također, bitna informacija je da za otvaranje OPG-a ne treba osigurati temeljni kapital, niti treba imati odgovarajuću stručnu spremu.

Prije samog otvaranja OPG-a svakako se posavjetujte s nadležnom služnom Ureda državne uprave u županiji u kojoj prebivate, Odsjek službe za gospodarstvo i imovinsko – pravne poslove, Pododsjek za poljoprivredu i šumarstvo, kako biste prikupili smjernice i potrebne informacije te otvorili Vaš OPG na najjednostavniji način.

33. KADA JE OPG KOJI JE PREŠAO PRAG OD 80.500,00 KN DUŽAN PRIJAVITI SE U REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA?

Vlasnik OPG-a dužan je postati obveznik poreza na dohodak i prijaviti se u Registar poreznik obveznika od 01.01.2018. godine. Obveznik poreza na dohodak mora biti najmanje 3 kalendarske godine.

34. MOŽE LI SE UMIROVLJENIK ZAPOSLITI? OBUSTAVLJA LI MU SE MIROVINA U TOM SLUČAJU?

Umirovljenik koji je u starosnoj mirovini, može se zaposliti do polovine punog radnog vremena, a da mu se ne obustavi isplata mirovine. Umirovljenici u invalidskoj mirovini zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti/invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad, mogu se zaposliti ili početi obavljati djelatnost i u tom slučaju neće im se obustaviti isplata mirovine, nego će im se mirovina isplaćivati u umanjenom iznosu. Umirovljenici mogu slobodno ostvarivati primitke od drugog dohotka (ugovor o djelu, autorski ugovor), bez obustave isplate mirovine, bez obzira koliki iznos drugog dohotka ostvarivali. Od 01.01.2017. godine svi primitci koji se isplaćuju umirovljenicima podliježu obvezi plaćanja doprinosa, ovisno o godišnjoj svoti primitaka. U tom slučaju dolazi do novog radnog staža te to može biti osnova za ponovno utvrđivanje mirovine.

35. KUĆNA/DOMAĆA RADINOST I SPOREDNO ZANIMANJE

Izmijenjeni Zakona o obrtu 2013. godine je jasno definirao dva nova načina zarade: domaću radinost i sporedno zanimanje. Pod domaćom radinošću prema ovom Zakonu razumijeva se izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost. Pod sporednim zanimanjem prema ovom Zakonu razumijeva se obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.

Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom (ne mogu imati zaposlenike, ali mogu im pomagati članovi obitelji) na temelju odobrenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba. Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena, a koja se obavlja sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Detaljnije o ovoj temi pročitajte u članku Domaća (kućna) radinost

36. ŽELIM REGISTRIRATI SPOREDNO ZANIMANJE ZA PRUŽANJE USLUGE NAJMA LEŽALJKI TIJEKOM LJETA NA MORU. MOGU LI REGISTRIRATI SPOREDNO ZANIMANJE?

Pod sporednim zanimanjem (članak 51. Zakona o obrtu, NN 143/13) podrazumijeva se obavljanje uslužne djelatnosti kod kuće osobnim radom dakle na adresi prebivališta ili boravišta, odnosno na adresi prebivališta ili boravišta primatelja usluge. S obzirom da se djelatnost iznajmljivanja ležaljki obavlja na površini koja je vlasništvo jedinice lokalne samouprave proizlazi kako istu nije moguće obavljati bez prethodno ishođene dozvole ili koncesije nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave, koja u naravi uvjetno rečeno, predstavlja potrebu raspolaganjem određenim poslovnim prostorom, a što se protivi naprijed navedenim uvjetima vezanim uz institut sporednog zanimanja. Navedenu djelatnost nije moguće registrirati kao sporedno zanimanje zbog potrebe korištenja prostora uz koncesiju. (odgovor Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta)

37. ČLANARINA HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

Prema članku 81. Zakona o obrtu (NN. 143/13) komorski doprinos ne može biti viši od 2 % osnovnog osobnog odbitka iz dohotka. Mjesečni iznos komorskog doprinosa iznosi 2% od iznosa osobnog odbitka od 3.800,00 te iznosi 76,00 kn mjesečno, a plaća se tromjesečno.

38. NAKNADA ZA OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA (OKFŠ)

Pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit te fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak, a u Republici Hrvatskoj obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju ukupni godišnji prihod i primitak veći od 3.000.000,00 kuna plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Naknada se plaća se u visini 0,0265% od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka.

39. Članarina turističkim zajednicama

Obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama obavlja se prema Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama. Članarinu turističkim zajednicama obvezne su plaćati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti označene šiframa djelatnosti prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji 2007. – NKD 2007 (Čl. 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, definirane su djelatnosti i podjela u skupine).

Osnovica za obračun članarine je ukupan prihod ostvaren od djelatnosti za koje je propisana obveza plaćanja članarine. Članarina se plaća po stopama propisanim za pojedine razrede turističkog mjesta, a uplaćuje se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec i to u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Konačni obračun članarine podnosi se na Obrascu TZ u rokovima za podnošenje prijave poreza na dohodak odnosno dobit.

Newsletter

Upiši se i prvi saznaj novosti Centra za poduzetništvo

Partneri

Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije

www.ravidra.hr

Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva

www.cepor.hr

Ekonomski fakultet u Osijeku

www.efos.unios.hr

Elektrotehnički fakultet Osijek

www.etfos.unios.hr

Grad Osijek

www.osijek.hr

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

www.hamaginvest.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

www.hbor.hr

Hrvatska udruga poslodavaca

www.hup.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje

www.hzz.hr

Ministarstvo poduzetništva i obrta

www.minpo.hr

Osječko - baranjska županija

www.obz.hr

Poduzetnički centar Pakrac

www.pc-pakrac.hr

Poduzetnički inkubator BIOS

www.inkubator.hr

Poduzetničko razvojni centar Općine Erdut

www.porc.opcina-erdut.hr

Poslijediplomski studij poduzetništvo

www.psp.efos.hr

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje

www.slavonija.hr

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

www.unios.hr