Najčešće postavljana pitanja

1. Imam ideju za posao – koji su sljedeći koraci?

Preporuka bi bila da detalje oko pretvaranja ideje u stvarnost, te ostale bitne činjenice u svezi poduzetnika početnika pronađete u publikaciji izdanoj od strane Centra za poduzetništvo, a u elektronskom obliku ga možete pronaći na stranicama Osječko-baranjske županije u dijelu Publikacije (http://www.obz.hr/hr/index.php?tekst=451) pod nazivom Poduzetnička bilježnica.

Također bismo Vam preporučili sudjelovanje na seminarima u organizaciji Centra za poduzetništvo Osijek:

  1. Osmislite i provjerite svoju poslovnu ideju
  2. Započnite vlastiti posao

Seminare provodimo s izraženim individualnim pristupom i savjetovanjem svakog pojedinog poduzetnika, a uvjerenje o završenom seminaru predstavlja ujedno i dio dokumentacije prilikom traženja kredita od HBOR-a. Tijekom seminara polaznici imaju priliku napraviti osnovnu verziju svog poslovnog plana koji je potreban u daljnjoj realizaciji poslovne ideje.

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

2. Kako teče postupak otvaranja obrta?

Osnivanje obrta

Obrti se osnivaju u Uredima državne uprave, Služba za gospodarstvo, ovisno o prebivalištu obrtnika. Trošak osnivanja sastoji se od obrtnice (200,00 kn) i upravne pristojbe (270,00 kn). Ukoliko ćete se baviti djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma , potrebno je ishodovati potvrdu o zadovoljenju minimalno-tehničkih uvjeta za rad.

Prijave za upis u obrtni registar obavljaju se na obrascima, koji se dobivaju u Službi za gospodarstvo ili se mogu preuzeti na stranicama nadležnog ureda državne uprave.

Uz prijavu za upis u Obrtni registar (http://www.portor.hr/gdje.htm) prilažu se sljedeće isprave i dokazi:

  • svjedodžba ili uvjerenje o stručnoj osposobljenosti odnosno majstorskom ispitu za podnositelja zahtjeva (ili za zaposlenika ako podnositelj sam ne ispunjava taj uvjet),
  • preslika radne knjižice ili drugi dokaz o radnom iskustvu, ukoliko se radi o vezanom obrtu,
  • liječničko uvjerenje o radnoj sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada,
  • dokaz o pravu korištenja prostora (izvadak iz zemljišne knjige ili ugovor o zakupu poslovnog prostora),
  • ugovor o ortakluku ako se radi o zajedničkom obavljanju obrta,
  • upravna pristojba u iznosu od 270,00 kn

Plaćanja cijena obrtnice oslobođene su sukladno Odluci o utvrđivanju cijene obrtnice (NN 159/13)

  • fizičke osobe koje otvaraju obrt na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima,
  • fizičke osobe navedene u programima zbrinjavanja kojih je potpisnik Ministarstvo s drugim ministarstvima i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, branitelji kao i osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje starije od 45 godina ili s najmanje 20 godina radnog staža,
  • iznimno u razdoblju od 01.01.2014. - 01.01.2015. sve fizičke osobe.

Nakon upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godinu dana. Ukoliko obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od godine dana ili o početku obavljanja obrta ne obavijesti ovu Službu, obrt prestaje po sili Zakona. Najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta obrtnik prijavljuje početak obavljanja obrta, odnosno njegovog aktiviranja.

3. Koje su osnovne razlike između osnivanja obrta i d.o.o.-a?

Razlike između obrta i d.o.o.-a mogu se svesti na 3 osnovne:

  1. vlasnik obrta odgovara za obveze obrta cjelokupnom svojom vlastitom privatnom imovinom, dok kod d.o.o.-a vlasnik odgovara za obveze društva samo u visini upisanog temeljnog kapitala.
  2. troškovi osnivanja d.o.o. su veći, te je osnivanje složenije nego kada je u pitanju obrt
  3. prednosti osnivanja obrta su i brzo donošenje odluka i relativna tajnost poslovanja, mogućnost podizanja novaca sa žiro računa bez ikakvog pravdanja (u ovom slučaju svi novci koji ne budu opravdani porezno priznatim troškovima smatraju se dohotkom te se oporezuju), jednostavnije, a time i jeftinije knjigovodstvo, PDV se plaća samo ako je zaista i naplaćen od kupaca (prema „načelu blagajne“ do 31.12.2014, od 01.01.2015. plaćanje PDV-a po ispostavljenom, a ne naplaćenom računa), jednostavnije i jeftinije mijenjanje podataka (promjena adrese, djelatnosti i sl.) te brzina i niski troškovi zatvaranja obrta (velika prednost u odnosu na d.o.o.). Zanimljiva je činjenica da je to najbrojniji oblik poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj.

Međutim, treba istaknuti i neke nedostatke obrta kao na primjer obvezno plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iako ste možda stalno zaposleni negdje drugdje (na godišnjoj razini, ne mjesečno), stope poreza na dohodak su od 12 % - 40 %, nemogućnost obavljanja nekih djelatnosti jer je za njih obavezna odgovarajuća stručna sprema (tzv. vezani obrti) te ponekad, u određenim poslovnim krugovima, tvrtka djeluje ozbiljnije i reprezentativnije od obrta pa obrtnici često puno teže dolaze do izvora financiranja.

Prednosti društva s ograničenom odgovornošću su:

  • „prenosivost“ društva (puno je jednostavnije prodati udjele ili kompletnu tvrtku nego u obrtu)
  • nema ograničenja stručne spreme i zanimanja (poduzetnik može registrirati sve djelatnosti koje želi, a naknadno aktivirati bilo koju djelatnost nakon što ispuni zakonske obveze)
  • jednostavnije iskazivanje troškova (kod obrta su troškovi samo ono što se stvarno i plati, a kod trgovačkog društva sve za što postoji pravovaljani račun koji se priznaje kao trošak)

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

4. Kako se osniva obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo?

Zakon o poljoprivredi (NN 149/09; NN 127/10; NN 50/12; NN 120/12; NN 148/13) definira ciljeve i mjere poljoprivredne politike, korisnike prava, oblike djelovanja poljoprivrednog gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijsku potporu, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) je samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkog kućanstva, a temelji se na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivrednik je fizička osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi. Mnogi proizvođači s procesom otvaranja OPG-a nisu upoznati ili o tome premalo znaju pa svoje proizvode i usluge prodaju 'na crno'. Pravo na upis u Upisnik imaju pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Uvjet upisa u Upisnik je posjedovanje poljoprivrednih resursa (poljoprivrednog zemljišta i/ili stoke) i obavljanje poljoprivredne djelatnosti koja obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti.

Nositelj OPG-a je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje.

Upis u upisnik poljoprivrednih gospodarstava potrebno je napraviti prema prebivalištu nositelja OPG-a u Regionalnom uredu agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Regionalni ured izdaje Rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dodjeljuje Jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPIG).

Potrebna dokumentacija

Troškovi registracije OPG-a iznose od 70,00 - 500,00 kn, ovisno o troškovima pojedinih obrazaca, biljega i izrade pečata OPG-a. Od početne dokumentacije potrebno je priložiti slijedeće:

  1. Preslike osobnih iskaznica nositelja i članova OPG-a
  2. Presliku žiro računa iz poslovne banke
  3. Posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje (original, ne stariji od 6 mjeseci) / Ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika (ukoliko poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu OPG-a) / Izjava vlasnika o davanju zemljišta na korištenje bez naknade, uz izvadak iz katastra za sve prijavljene čestice koje nisu u posjedovnom listu nositelja i članova
  4. Obrazac Upisnik koji se kupuje u Narodnim novinama ili na kiosku u Uredu državne uprave (u sklopu Upisnika se nalazi Izjava o nositelju, a koju je potrebno ovjeriti od strane nositelja i svih članova gospodarstva, u slučaju da gospodarstvo ima članove)
  5. Preslici dokumenata o svim postojećim upisima gospodarstva u registre i evidencije ministarstva i od ministarstva ovlaštenih ustanova (npr. zavodi, Hrvatski stočarsko selekcijski centar, Upisnik proizvođača sjemena, Upisnik proizvođača vina, Središnji popis matičnih grla i jata)
  6. Biljezi u iznosu od 70,00 kn.

Također, bitna informacija je da za otvaranje OPG-a ne treba osigurati temeljni kapital, niti treba imati odgovarajuću stručnu spremu.

Prije samog otvaranja OPG-a svakako se posavjetujte s nadležnom služnom Ureda državne uprave u županiji u kojoj prebivate, Odsjek službe za gospodarstvo i imovinsko – pravne poslove, Pododsjek za poljoprivredu i šumarstvo, kako biste prikupili smjernice i potrebne informacije te otvorili Vaš OPG na najjednostavniji način.

OPG može biti samo registriran upisom u upisnik PG-a i ne mora biti obveznik poreza na dohodak do 80.500,00kn prometa. Ali ako nositelj i članovi nemaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje po drugoj osnovi, moraju ih plaćati.

Ukoliko ćete putem OPG-a ostvariti svoj redovni dohodak odnosno ukoliko ćete biti zaposleni u OPG-u, potrebno je još i:

  1. izraditi pečat
  2. odabrati knjigovodstveni servis
  3. prijaviti se ustanovama

Za izradu pečata je potrebna sljedeća dokumentacija:

  • Rješenje o upisu OPG-a u Registar poljoprivrednika
  • Osobna iskaznica nositelja OPG-a
  • Potvrda o OIB-u

Prijava u ustanove podrazumijeva prijavu u Poreznu upravu (rok od 8 dana od dana početka rada), Zavod za mirovinsko osiguranje (rok od 15 dana od dana početka rada), Zavod za zdravstveno osiguranje (rok od 15 dana od dana početka rada).

PRIJAVA U REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK

U ISPOSTAVA POREZNE UPRAVE – prema prebivalištu nositelja OPG-a radi se PRIJAVA U REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK, u roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti poljoprivrede;

  • ako je poljoprivrednik obveznik poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu,
  • ako po osnovi poljoprivrede u poreznom razdoblju ostvari ukupni godišnji primitak veći od 35 % iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost (230.000,00 kn) prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (80.500,00 kn),
  • ako ostvaruje poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima (u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario više od 48.000,00 kn primitaka od izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja).

Da biste se prijavili u Poreznu upravu potrebni su Vam slijedeći dokumenti:

  1. PRIJAVA U REGISTAR POREZNIH OBVEZNIKA (Obrazac RPO)
  2. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE koja se unosi u OPG (Obrazac DI )
  3. IZJAVA O IZABRANOM KNJIGOVODSTVENOM SERVISU
  4. KOPIJA RJEŠENJA O UPISU U UPISNIK OPG-a
  • Obrasce je potrebno ispuniti, ovjeriti potpisom i pečatom nositelja OPG-a i osobno odnijeti u nadležnu ispostavu Porezne uprave

Obveznik poreza na dohodak postaje nositelj gospodarstva.

Dobro je znati i ime knjigovodstvenog servisa koji će voditi poslovne knjige, jer

se na RPO obrascu nalazi to pitanje.

PRIJAVA NA MIROVINSKO OSIGURANJE

U Područnom odjelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) potrebno je napraviti

PRIJAVU NA MIROVINSKO OSIGURANJE (Tiskanica M1P), u roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti.

Od 1. studenog 2010. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o poljoprivredi, nositelj i članovi OPG-a upisani u Upisnik OPG-a odmah postaju obveznici mirovinskog osiguranja.

Prijavu mogu izvršiti sami, ali i APPRRR-u Rješenje o upisu nositelja ili člana OPG-a u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava dostavlja HZMO-u.

Potrebne obrasce valja ovjeriti potpisom i pečatom nositelja OPG-a. Službenici Zavoda za mirovinsko osiguranje dužni su podatke unijeti u sustav, ovjeriti i vratiti Vam primjerak svakog obrasca. Sve obrasce koji nisu vraćeni u 2 ili više primjeraka, potrebno je kopirati i prijaviti se na zdravstveno osiguranje, prema sjedištu OPG-a, u roku od 8 dana od dana početka rada OPG-a.

PRIJAVA NA OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

U Područnom odjelu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) potrebno je napraviti PRIJAVU NA OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE. Potrebni su prijavni obrasci (Tiskanica-2), potvrda o ulazu u sustav PDV-a (Preslika P – PDV obrasca ovjerenog u Poreznoj upravi) ako ste u sustavu PDV-a, te preslika dokumentacije koja je predana u Zavod za mirovinsko osiguranje.

5. Trebam li ući u sustav PDV-a?

Nakon što ste osnovali svoju tvrtku (ili obrt) trebate razmisliti o vrlo važnom koraku. Želite li odmah ući u sustav PDV-a i postati obveznik poreza na dodanu vrijednost (PDV) ili ne?
Što je to PDV?
Porez na dodanu vrijednost je porez koji dodajete na prodajnu cijenu svih vaših roba i usluga. Znači ako ste namjeravali prodavati svoje ručno rađene narukvice po 50 kn komad nakon što uđete u sustav PDV-a prodavat ćete ih po 62,50 kn. (25% od 50,00 kn je 12,50 kn). Zašto bi onda bilo tko ušao u sustav PDV-a kada će sada njegova roba i usluge biti znatno skuplje?

Prednosti ulaska u sustav PDV-a odmah nakon osnivanja
Možete si odbiti pretporez po ulaznim računima.

Ukoliko na početku poslovanja ne planirate značajne investicije ne morate odmah ući u sustav. Međutim ukoliko želite ući u sustav od sljedeće godine, a ne zaradite više od 230.000 kn u ovoj godini morate se krajem godine sami prijaviti u poreznu upravu i upisati se. Ako to ne učinite morate čekati još jednu godinu.
U sustav PDV se možete upisati:
1. odmah po osnivanju tvrtke
2. nakon osnivanja tvrtke, ali prije prvog izlaznog računa
3. početkom godine na vlastiti zahtjev (iako ste prošle godine već izdavali račune i nemate više od 230.000,00 kn prihoda)
4. po sili zakona ako u prethodnoj godini imate više od 230.000,00 prihoda

Nedostaci ulaska u sustav PDV-a odmah nakon osnivanja
• Prvi nedostatak je što će cijena vaših proizvoda i usluga biti 25% viša. Ukoliko su vam klijenti druge tvrtke, a ne fizičke osobe onda to nije problem budući je PDV za tvrtke neutralan. Tvrtke će si odbiti vaš PDV kao pretporez.
• Skuplje usluge računovodstva. Morate voditi knjige URA/IRA i mjesečno ili tromjesečno obračunavati i plaćati PDV.
Za kraj samo da napomenem da možete birati želite li biti mjesečni ili tromjesečni obveznik. Tromjesečni obveznik možete biti dok ne zaradite 800.000 kn godišnje i onda automatski prelazite u mjesečne obveznike.

PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5% na isporuke sljedećih dobara i usluga:
• sve vrste kruha,
• sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjeske za majčino mlijeko,
• knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, otisnute na papiru ili na svim drugim nositeljima teksta,
• lijekove određene u skladu s Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
• medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
• kino ulaznice
• novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze dnevno i kao opće-informativni tisak objavljuju novinarske autorske tekstove u opsegu od najmanje 25.000 riječi u primjerku dnevnog izdanja, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju,
• znanstvene časopise.

PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga:
• usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma,
• usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima,
• novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju,
• jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla,
• dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu,
• isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži,
• bijeli šećer od trske i šećerne repe koji se na tržište stavlja u kristalnom obliku,
• ulaznice za koncerte.

Odluka o ulasku u sustav PDV-a jednako je kompleksna kao i odluka o modelu registriranja djelatnosti. Ova odluka ovisi o planiranoj djelatnosti poduzetnika i njegovoj viziji obrta ili tvrtke.
Također, ako poduzetnik prodaje robu obrtnicima i trgovačkim društvima na dugi rok otplate, treba dobro razmisliti i izračunati koliko će trebati angažirati obrtnih sredstava da bi bila primjerena likvidnost, jer će se porez platiti na osnovu računa, a na naplatu računa će se čekati neko vrijeme.
Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

6. Imam određena sredstva na raspolaganju i pokrenuo bih vlastiti posao. Koju biste mi djelatnost preporučili?

Što se tiče djelatnosti kojom biste se mogli početi baviti, to bi trebala biti Vaša odluka, usklađena s Vašim prethodnim iskustvima, partnerima u poslu (ako ćete ih imati) i prilikama na tržištu. U Centru za poduzetništvo Osijek možemo Vam pružiti pomoć pri analiziranju i preispitivanja financijskih i tržišnih strana Vaše odluke, tako da nam se možete javiti s konkretnijim pitanjem kako bismo mogli dogovoriti individualno savjetovanje.

Također bismo Vam preporučili sudjelovanje na seminarima u organizaciji Centra za poduzetništvo Osijek:

  1. Osmislite i provjerite svoju poslovnu ideju
  2. Započnite vlastiti posao

Seminare provodimo s izraženim individualnim pristupom i savjetovanjem svakog pojedinog poduzetnika, a uvjerenje o završenom seminaru predstavlja ujedno i dio dokumentacije prilikom traženja kredita od HBOR-a. Tijekom seminara polaznici imaju priliku napraviti osnovnu verziju svog poslovnog plana koji je potreban u daljnjoj realizaciji poslovne ideje.

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

7. Kako osnovati cluster?

Cluster predstavlja način poslovanja kojim se više manjih poslovnih subjekata udružuje radi zajedničkog nastupa na tržištu. Moglo bi ga se usporediti s davnim cehovima. U Hrvatskoj nema dugačku tradiciju, u posljednjih nekoliko godine pokrenut je velik broj clustera različitih organizacijskih oblika.

Cluster čine posebno organizirana i međusobno povezana skupina poduzeća koja se nadopunjuju s ciljem povećanja razvoja i uspjeha na tržištu, a po načinu organizacije sličan je našim zadrugama. Posebno su popularni u Italiji (clusteri proizvođača namještaja i clusteri proizvođača cipela) i Austriji (automobilski clusteri).

U Republici Hrvatskoj ne postoji propisani pravni oblik po kojem bi cluster trebao biti registriran, nego se oko toga trebaju poduzetnici sami organizirati.

Faze osnivanja i rada clustera se mogu opisati kao:

1. Priprema

a) Potrebno je napraviti SWOT analizu snaga/slabosti te prilika/prijetnji. Ovdje se pruža prilika da se ciljano pregledaju različiti segmenti kao što su nabava, logistika, kadrovi, organizacija, prodaja, marketing, istraživanje tržišta i sl. U svakom od ovih područja postoje snage i slabosti.

b) Potom slijedi formuliranje konkretnih, realnih ciljeva Procesom određivanja ciljeva stvara se zajednički temelj rada i povjerenja za daljnju suradnju kooperacije odnosno klastera. Tipični ciljevi mnogih klastera su:

  • zajednička nabava,
  • zajednička prodaja,
  • zajednički marketing,
  • zajedničko oglašavanje,
  • zajedničko obrazovanje,
  • korištenje raznih usluga,
  • zajedničko istraživanje i razvoj,
  • lobiranje i interesno zastupanje i sl.

Kako bi se istakla važnost ciljeva, najvažniji bi se ciljevi trebali zabilježiti u statutu clustera.

c) U sljedećem je koraku određivanje i pozivanje partnera. O izboru partnera znatno ovisi uspjeh clustera. Nekada se u projekt kooperacije odnosno clustera ulazi s već određenim partnerom u vidu, ili se prvo nađu partneri, a potom razvija koncept. Potraga za partnerima može biti jedan od najtežih dijelova i potrebno je duže razdoblje kako bi privukli jednog ili više partnera. Od najveće je koristi dobro poznavanje gospodarske grane.

Nakon prvih razgovora je jasno koja su poduzeća uistinu spremna za kooperaciju. To je osnovna skupina (jezgra) koja sada dalje nastavlja sa daljnjim razvojem mreže.

2. Realizacija cluster projekta

Nakon što je formirana osnovna skupina potrebno je definirati pravila koja će vrijediti unutar skupine, npr. o primanju novih članova, donošenju odluka, odgovornostima itd. Slijedi jače uključivanje suradnika nižih razina i pojačana komunikacija među poduzećima.

Nakon što je formirana osnovna skupina potrebno je definirati pravila koja će vrijediti unutar skupine, npr. o primanju novih članova, donošenju odluka, odgovornostima itd. Slijedi jače uključivanje suradnika nižih razina i pojačana komunikacija među poduzećima.

3. Promjene

Nakon nekog vremena je potrebno zastati, napraviti bilancu te provjeriti put kojim idemo dalje. Evaluacija i učenje glavni su temelj promjena i jamstvo da će se povezivanje nastaviti ili prestati kada za njihovo postojanje više ne bude potrebe.

Članak na stranici od Agencije HAMAG o osnivanju clustera možete pronaći na linku http://www.hamag.hr/baza-znanja-ops.asp?BazaID=22.

Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o. iz Osijeka koji je osnivač i/ili član nekoliko clustera objavio je rezultate istraživanja provedenog 2010. godine o clusterima u Hrvatskoj. Rezultate istraživanja možete preuzeti na http://inkubator.hr/hr_HR/preuzimanje/519/Analiza+klasteri+2010.pdf

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predstavilo je “Cluster management – priručnik za praksu”, a detaljnije možete pogledati na link www.otvorena-vrata.hr.

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

8. Koje djelatnosti mogu obavljati kao domaću radinost / sporedno zanimanje?

DOMAĆA RADINOST I SPOREDNO ZANIMANJE

Zakon o obrtu (NN br. 143/13) utvrđuje institute domaće radinosti i sporednog zanimanja, koje mogu obavljati fizičke osobe, uz ispunjenje određenih uvjeta. Instituti domaće radinosti i sporednog zanimanja utvrđeni su čl. 49 -52.

„Sukladno Zakonu o obrtu koji je stupio na snagu 10. prosinca 2013., ukinute su lista proizvoda koji se mogu izrađivati, odnosno lista usluga koje se mogu pružati u okviru domaće radinosti, odnosno sporednog zanimanja. Intencija zakonodavca je bila proširiti i liberalizirati korištenje ovih instituta pa je omogućeno obavljanje svih dopuštenih djelatnosti, uzimajući u obzir uvjete utvrđene posebnim propisima za pojedinu djelatnosti koji mogu ograničiti obavljanje određene djelatnosti. Sve daljnje informacije o mogućnostima registriranja pojedinih djelatnosti molimo da potražite pri nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba (http://www.portor.hr/gdje.htm). Za sva pitanja vezana uz financijsko poslovanje pri obavljanju djelatnosti u domaćoj radinosti ili sporednom zanimanju, molimo da potražite pri nadležnom Ministarstvu financija, Porezna uprava.“ (odgovor Snježana Brunčić, Viša upravna savjetnica

MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA, UPRAVA ZA PODUZETNIŠTVO I OBRT, SEKTOR ZA UNAPREĐENJE I RAZVOJ PODUZETNIŠTVA I OBRTA, SLUŽBA ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE

I OBRTNI REGISTAR, ODJEL ZA UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE)


UVJETI ZA OBAVLJANJE:

- da te poslove obavljaju isključivo osobnim radom

- udovoljavanje posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg
srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita,
ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta
- da im ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja tih djelatnosti ne prelaze
iznos od deset bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u
kojoj se obavljaju te djelatnosti.

Prosječnom plaćom smatra se iznos bruto mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz u godini koja prethodi kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti, a koji objavljuje Državni zavod za statistiku.

Prosječna bruto-plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2013 („Narodne novine“, broj 138/13) iznosila je 7.941 kunu (10 bruto prosječnih mjesečnih plaća iznosilo je 79.410 kuna.

Prosječna bruto-plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2012 („Narodne novine“, broj 128/12) iznosila je 7.867 kunu (10 bruto prosječnih mjesečnih plaća iznosilo je 78.670 kuna)

Fizička osoba može obavljati i domaću radinost i sporedno zanimanje uz uvjet da već ne obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje se dohodak ili dobit utvrđuju na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisima, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost – članak 49. stavak 2. Zakona o obrtu (NN 143/13).

Domaća radinost je izrada proizvoda kod kuće osobnim radom. Sporedno zanimanje podrazumijeva obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.

Odobrenje za obavljanje sporednog zanimanja ili domaće radinosti izdaje nadležni ured državne uprave u županiji i njegove ispostave odnosno Ured Grada Zagreba na na području prebivališta odnosno boravišta fizičke osobe koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje.

Uz prijavu za Upis u evidenciju (prijava), a može se dobiti u Odjelu ureda ili područnim odsjecima, prilažu se potrebni dokumenti:

- preslik osobne iskaznice
- dokaz o stručnoj spremi za obavljanje sporednog zanimanja / domaće radinosti ako je potrebno za obavljanje djelatnosti (svjedodžba o završnom ispitu ili majstorskom ispitu ili diploma ili uvjerenje o osposobljenosti – preslik i original na uvid)
- dokaz da udovoljava i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom
- dokaz o pravu korištenja prostora ako je prostor potreban za obavljanje djelatnosti (kupoprodajni ugovor ili ugovor o zakupu ili izvadak iz zemljišne knjige).

Trošak registriranja je 170 kn (od čega se 100 kuna odnosi na izdavanje odobrenja).

Fizička osoba time ne stječe status obrtnika nego se vodi u evidenciji koju vode nadležni uredi državne uprave u županijama odnosno ured Grada Zagreba.

Tim novim institutima otvara se mogućnost dodatne zarade, posebno umirovljenicima.

Pogodnosti za umirovljenike:

- obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja ne uspostavljaju
svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju
- mirovina im se ne obustavlja
- nisu obvezni plaćati doprinos za mirovinsko osiguranje za razliku od fizičkih
osoba koje su zaposlene kod drugog poslodavca a žele iskoristiti mogućnost
dodatne zarade odnosno nezaposlenih osoba.

VAŽNA NAPOMENA: Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/2013), članku 10. stavaku 6. i vezano u članku 175. st. 1., ove pogodnosti ne odnose se na korisnike invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene po ranijim propisima,
odnosno korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema ovom Zakonu.

Naplata

Za svaku isporuku potrebno je izdati račun koji mora sadržavati sljedeće podatke:
 naziv radnje, podaci o vlasniku, broj računa, nadnevak izdavanja računa, naziv robe ili usluge, jedinična cijena i ukupna svota računa.

Porez

Porez se može obračunavati paušalno ili se porez na dohodak utvrđuje na temelju podataka iz poslovnih knjiga. Sami birate način oporezivanja ovisno o planiranoj količini proizvodnje odnosno količini usluga, ali da biste mogli porez obračunavati paušalno, morate zadovoljavati sljedeće uvjete koji moraju biti ispunjeni kumulativno (svi odreda):
1. niste obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u
2. da primici u prošloj godini nisu bili veći od 149.500 kn (ovo se, naravno, ne primjenjuje na novootvorene obrte)
3. samostalnu djelatnost ne obavljate u supoduzetništvu (supoduzetništvo znači da jedna samostalna djelatnost ima 2 ili više vlasnika koji ostvaruju dohodak od te djelatnosti)
4. nemate izdvojene poslovne jedinice ni proizvodne pogone
5. ne obavljate djelatnost trgovine i ugostiteljstva

- Kod paušalnog oporezivanja, porezna osnovica je fiksna, iznosi 12.750 kn, a porezna stopa 12% što iznosi 1.530 kn godišnje + prirez ako postoji. Porez se plaća tromjesečno prije kraja svakog kvartala na račun grada/općine prema prebivalištu poreznog obveznika. U ovom slučaju trebate voditi samo knjigu prometa (obrazac KPR). U knjigu prometa se upisuju naplaćene svote.
- Kod oporezivanja na temelju podataka iz poslovnih knjiga porez se plaća na razliku između primitaka i izdataka te predaje Poreznoj upravi poreznu prijavu na obrascu DOH. Znači vodite poslovne knjige na način na koji to rade i obrtnici. Knjige koje se moraju voditi su: Knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, evidencija o tražbinama i obvezama kao i knjiga prometa.

Doprinosi

Rješenje o doprinosima dostavlja porezna uprava na kraju svakog tromjesečja.

9. Koje djelatnosti kao obrtnik mogu obavljati u vlastitom stanu?

U stambenim prostorijama mogu se obavljati sljedeći obrti sukladno Pravilniku o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/95):

  1. Ručna izrada gotovih tekstilnih proizvoda od svih vrsta tekstilnih materijala, uključujući proizvodnju od pletnih i kukičanih tkanina popluna, perina, jastuka, pufova.
  2. Izrada ukrasnog pribora: vrpci, resa, pompona (loptica)
  3. Izrada čipki u vrpcama ili u motivima vezenih tkanina
  4. Izrada pletenih i kukičanih pulovera, jakni, prsluka i sl. proizvoda – ručno pletenje
  5. Izrada po mjeri odjeće od kože i imitacije kože
  6. Izrada po mjeri ostale vanjske odjeće – šivanje po mjeri
  7. Izrada po mjeri šivanog rublja od tkanog, pletenog ili kukičanog tekstila, čipke itd. za muškarce, žene, djecu – izrada steznika i pojaseva
  8. Izrada šešira i kapa
  9. Izrada ostalih odjevnih predmeta: rukavica, remena, šalova, kravata; mrežica za kosu
  10. Izrada krznenih pokrivala za glavu
  11. Izrada proizvoda od krzna
  12. Izrada remena za satove, osim metalnih
  13. Izrada gornjih dijelova obuće i papuča
  14. Izrada okvira za slike
  15. Izrada sjenila za svjetiljke od papira i kartona
  16. Izrada sjenila za svjetiljke od plastike
  17. Slikanje na staklu
  18. Izrada staklenih sjenila za svjetiljke
  19. Oslikavanje figura i drugih ukrasnih keramičkih predmeta
  20. Izrada lutaka, odjeće i pribora za lutke
  21. Izrada životinjskih igračaka
  22. Izrada i presvlačenje dugmadi
  23. Izrada raznovrsnih proizvoda – izrada predmeta za uspomenu i suvenira, izrada umjetnog cvijeća od tkanine i papira i izrada cvjetnih aranžmana od umjetnog i suhog cvijeća
  24. Popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo ukoliko nisu povezani s proizvodnjom, trgovinom na veliko ili trgovinom na malo
  25. Popravak električnih aparata za kućanstvo, uključujući radioopremu, televizijsku opremu i ostalu audioopremu i videoopremu
  26. Popravak satova i nakita
  27. Popravci – precizno mehaničarski za optičke instrumente
  28. Krpanje i manje prepravljanje odjeće, te popravak čarapa
  29. Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardware-u)
  30. Savjetovanje i pribavljanje programske opreme (software-a)
  31. Računovodstveni, knjigovodstveni poslovi, te poslovi poreznog savjetnika
  32. Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja
  33. Savjetovanje i drugi poslovi u arhitektonskoj djelatnosti
  34. Izrada nacrta strojeva i industrijskih postrojenja
  35. Inženjering, projektni management i projektiranje u arhitekturi i građevinarstvu
  36. Izrada projekata za kondicioniranje zraka, hlađenje, projekata sanitarne kontrole i kontrole zagađivanja i projekata akustičnosti
  37. Prevođenje
  38. Poslovno posredništvo, tj. dogovaranje kupnje ili prodaje manjih ili srednjih količina robe
  39. Modno dizajniranje tkanine, odjeće, obuće, nakita, namještaja i druge unutrašnje dekoracije, ostalih modnih proizvoda, koa i drugih proizvda za osobnu potrošnju
  40. Djelatnost unutrašnjih dekoratera
  41. Djelatnost dizajnera štandova
  42. Masaža lica, manikiranje, pedikiranje, šminkanje...

Osim navedenih djelatnosti iz Pravilnika, u stambenim se prostorijama mogu obavljati i druge djelatnosti čije obavljanje ne zahtijeva izmjenu postojećih uvjeta korištenja stambenog prostora.

Osim ispunjenja općih uvjeta za pokretanje obrta u stanu potrebno je prilagoditi postojeći prostor od ostalog dijela stana (montažnom pregradnjom ili sl.) i pribaviti dokaz o pravu korištenja prostora (izvadak iz zemljišne knjige, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu i sl.)

Za određene djelatnosti potrebno je predočiti i dodatne dokaze o stručnoj osposobljenosti voditelja, ispravnosti električnih instalacija, nepropusnosti plinskih instalacija i sl.

Detaljnije oko poslovanja obrta u stanu možete pogledati na e-mailu savjetodavna-sluzba@hok.hr i na andjelko.vojvoda@hok.hr ili na linkuwww.hok.hr.

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

10. Želim osnovati agenciju za promet nekretninama. Koji su uvjeti?

ZAKON O POSREDOVANJU U PROMETU NEKRETNINA (Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 107/07, 144/12 i 14/14)

Posrednik u prometu nekretnina je trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik, registriran za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina koji ima sjedište na teritoriju Republike Hrvatske. Posrednik u prometu nekretnina je i trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik, registriran za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina koji ima sjedište na teritoriju države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

Agent posredovanja u prometu nekretnina fizička je osoba koja je upisana u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina.
Posredovanje u prometu nekretnina radnje su posrednika u prometu nekretnina koje se tiču povezivanja nalogodavca i treće osobe te pregovora i priprema za sklapanje pravnih poslova kojih je predmet određena nekretnina osobito pri kupnji, prodaji, zamjeni, najmu, zakupu i dr.
Nekretnine su čestice zemljišne površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje sukladno odredbama općeg propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Nalogodavac je fizička ili pravna osoba koja s posrednikom u prometu nekretnina sklapa pisani ugovor o posredovanju (prodavatelj, kupac, zakupnik, zakupodavac, najmodavac, najmoprimac i drugi mogući sudionici u prometu nekretnina).
Treća osoba je osoba koju posrednik u prometu nekretnina nastoji povezati s nalogodavcem radi pregovara o sklapanju pravnih poslova kojih je predmet određena nekretnina.

UVJETI ZA OBAVLJANJE POSREDOVANJA U PROMETU NEKRETNINA

Posredovanjem u prometu nekretnina mogu se uz naknadu baviti samo posrednici koji ispunjavaju uvjete sukladno odredbama ovoga ZAKON O POSREDOVANJU U PROMETU NEKRETNINA, ako imaju sjedište na teritoriju Republike Hrvatske. Posredovanjem se mogu baviti i posrednici koji ispunjavaju uvjete sukladno propisima države u kojoj imaju poslovni nastan, te nije dužan ispunjavati uvjete za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina sukladno odredbama ovoga Zakona.
Posrednik treba dostaviti prethodnu pisanu izjavu o namjeri obavljanja djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina Hrvatskoj gospodarskoj komori pri kojoj se vodi Registar posrednika u prometu nekretnina.

Posrednik u prometu nekretnina dužan je kod osiguravatelja u Republici Hrvatskoj osigurati i obnavljati osiguranje od odgovornosti za štetu koju bi nalogodavcu ili trećim osobama mogao prouzročiti obavljanjem posredovanja. Za štetu koju bi posrednik mogao prouzročiti obavljanjem posredovanja najniža osigurana svota ne može biti manja od 200.000,00 kuna po jednome štetnom događaju, odnosno 600.000,00 kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini. Posrednik može biti osiguran i kod osiguravatelja u državi članici Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora.

Zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obav­ljanje posredovanja u prometu nekretnina podnosi se Ministarstvu i mora sadržavati sljedeće podatke i dokaze:
– temeljni akt društva: društveni ugovor ili statut, odnosno obrtnicu,
– ugovor o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina,
– ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravateljskim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika,

Ako Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti, donijet će rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina. Posrednik može započeti obavljati djelatnost danom prijama rješenja.
Ministarstvo će bez odgađanja dostaviti rješenje posredniku, Poreznoj upravi, nadležnim inspektorima sukladno posebnim propisima i Hrvatskoj gospodarskoj komori koja će najkasnije u roku od 15 dana izvršiti upis posrednika u Registar posrednika u prometu nekretnina.

Registar je javan. Dostupnost podataka upisanih u Registar osigurat će se preko interneta.
Zainteresirane osobe mogu zatražiti ovjereni prijepis (izvod) podataka upisanih u Registar uz naknadu koju propisuje HGK.

Posrednik je dužan jednom godišnje Hrvatskoj gospodarskoj komori dostaviti dokumentaciju iz koje proizlazi da nisu prestali postojati zakonski uvjeti za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina (temeljni akt društva, društveni ugovor ili statut, odnosno obrtnica, ugovor o radu s ovlaštenim agentom te ugovor o osiguranju s ovlaštenim osiguravajućim društvom za slučaj odgovornosti za štetu nastalu obavljanjem djelatnosti posrednika).

Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina

Imenik agenata vodi se u HGK. Agent podnosi zahtjev za upis u Imenik Ministarstvu.
HGK će izvršiti upis agenta u Imenik na temelju rješenja koje će Ministarstvo izdati u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva ako agent uz zahtjev priloži dokaz o:
– najmanje srednjoj stručnoj spremi,
– položenome stručnom ispitu iz članka 29. ovoga Zakona o posredovanju u prometu nekretnina.

Obveze posrednika

Ugovorom o posredovanju u prometu nekretninama posrednik se obvezuje obavljati osobito sljedeće:
1. nastojati naći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu radi sklapanja posredovanoga posla,
2. upoznati nalogodavca s prosječnom tržišnom cijenom slične nekretnine,
3. pribaviti i izvršiti uvid u isprave kojima se dokazuje vlasništvo ili drugo stvarno pravo na predmetnoj nekretnini,
4. obaviti potrebne radnje radi predstavljanja (prezentacije) nekretnine na tržištu, oglasiti nekretninu na odgovarajući način te izvršiti sve druge radnje dogovorene ugovorom o posredovanju u prometu nekretninama koje prelaze uobičajenu prezentaciju, a za što ima pravo na posebne, unaprijed iskazane troškove,
5. omogućiti pregled nekretnina,
6. posredovati u pregovorima i nastojati da dođe do sklapanja ugovora, ako se na to posebno obvezao,
7. čuvati osobne podatke nalogodavca te po pisanome nalogu nalogodavca čuvati kao poslovnu tajnu podatke o nekretnini za koju posreduje ili u vezi s tom nekretninom ili s poslom za koji posreduje,
8. ako je predmet sklapanja ugovora zemljište, provjeriti namjenu predmetnog zemljišta u skladu s propisima o prostornome uređenju koji se odnose na to zemljište,
9. obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima važnim za namjeravani posao koje su mu poznate ili mu moraju biti poznate.

Evidencija o posredovanju u prometu nekretnina

Posrednik mora voditi evidenciju o posredovanju u prometu nekretnina.
Evidencija se mora za svaki ugovor obuhvaćati sljedeće:
– vrstu ugovora za čije sklapanje posreduje,
– vrstu nekretnine (zemljište s oznakom namjene korištenja, stambeni i poslovni prostor i sl.),
– tehničke podatke o nekretnini,
– cijenu, odnosno najamninu, zakupninu i sl. u ukupnome iznosu i jediničnome iznosu za m2 površine.

Posrednik je na zahtjev nadležnih tijela državne uprave dužan dati na uvid podatke (ministarstvu nadležnom za financije i ministarstvu nadležnom za poslove graditeljstva) za potrebe provedbe zemljišne i stambene politike, tržišnog vrednovanja nekretnina i analize tržišta nekretnina.

Visina posredničke naknade slobodno se određuje ugovorom o posredovanju u prometu nekretnina. Posrednik stječe pravo na naknadu tek nakon sklapanja ugovora za koji je posredovao, osim ako posrednik i nalogodavac nisu ugovorili da se pravo na plaćanje naknade stječe već pri sklapanju predugovora. Posrednik ne može zahtijevati djelomično plaćanje naknade unaprijed.

Stručna osposobljenost

Posrednik mora biti stručno osposobljen za posredovanje u prometu nekretnina ili imati zaposlenu osobu agenta koji je stručno osposobljen za posredovanje u prometu nekretnina.
Stručna osposobljenost dokazuje se polaganjem stručnog ispita. Stručni ispit provodi HGK prema Programu osposobljavanja za agenta posredovanja u prometu nekretnina.
Listu ispitivača koja se sastoji od četrdeset članova rješenjem imenuje ministar nadležan za gospodarstvo na mandat od četiri godine, na prijedlog Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva i to iz reda stručnjaka za područja ispitnih predmeta: trgovačka društva i ugovori, stvarna prava na nekretninama i zemljišne knjige, porezi, financijsko poslovanje i marketing, prostorno uređenje i gradnja.
Stručni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela, a polaže se pred ispitnom komisijom koju za svaki ispitni rok s Liste ispitivača odlukom imenuje predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
Nakon položenog stručnoga ispita HGK izdaje potvrdu o položenome stručnom ispitu. HGK vodi evidenciju o položenim stručnim ispitima.


Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

11. Kakvi poticaji postoje za poduzetnike početnike?

Programe poticaja za poduzetnike početnike provodi Ministarstvo gospodarstvo, rada i poduzetništva, a svaka jedinica lokalne samouprave donosi posebne propise kojima može odobriti određena poticajna sredstva.

Uglavnom se radi o bespovratnim poticajima koji mogu biti organizirani i kao povrat već uloženih sredstava s namjenom npr. za nove tehnologije, za informatizaciju poslovanja, poduzetničku edukaciju vlasnika i zaposlenika i sl.

Obzirom na to da se vrsta i načini provedbe programa poticaja tijekom vremena mijenjaju, najsigurnije je posjetiti web stranice Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (www.mingo.hr), odnosno odgovarajuće županije. Poduzetnici s područja Osječko-baranjske županije mogu se obratiti Agenciji za razvoj Osječko-baranjske županije na 031/221-884. Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit na info@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

12. Tko nudi najpovoljnije kredite za početak poslovanja?

Kao poduzetnik početnik, relativno ćete teško dobiti kredit od poslovne banke. Možemo Vam preporučiti obratiti se Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak koja ima posebne kredite za poduzetnike početnike koji idu direktno ili preko neke poslovne banke.

HBOR-u se možete obratiti u centralu u Zagreb ili u područne urede (za Dalmaciju, Istru, Liku, Primorje i Gorski kotar te Slavoniju i Baranju). Ured za Slavoniju i Baranju nalazi se u Osijeku na adresi Gajev trg 6 (031/251-015).

Ukoliko Vam krediti kao mogućnost financiranja svoje poduzetničke ideje nisu prihvatljivi, postoje i tzv. neformalni izvori financiranja pod kojima se podrazumijevaju poslovni partneri, obitelj, prijatelji, poslovni anđeli i sl.

Poslovni partner ne mora biti osoba koja zajedno s poduzetnikom obavlja poslovanje, to može biti i tzv. „tihi partner“, koji svoja sredstva investira u poslovanje, a nije zainteresiran da i aktivno sudjeluje u radu tvrtke.

Takvi "tihi" partneri se nazivaju i „business (poslovni) anđeli“, a većina njih su i sami stekli bogatstvo pokretanjem vlastitog posla. Motivi poslovnih anđela su različiti, ali prevladavaju tri:

  1. očekivanje financijskih dobitaka od budućeg kapitalnog rasta,
  2. uključivanje u neki poduzetnički pothvat,
  3. želja za prenošenjem stečenog iskustva vezanog uz pokretanje poslovanja.

U Hrvatskoj osnovana mreža poslovnih anđela pod nazivom CRANE (Croatian Angel Network), a više informacija o ovoj organizaciji možete pronaći na sljedećim linkovima:

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=47330
http://www.vecernji.hr/home/manager/3107962/index.do

Prezentaciju o poslovnim anđelima možete pogledati na linku:http://www.slideshare.net/Initium/ivana-mari-crane-hrvatska-mrea-poslovnih-anđela

Iznosi koji poslovni anđeli investiraju u većini se slučajeva kreću od 25 do 250 tisuća EUR.

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

13. Nemam dovoljna jamstva za podizanje kredita. Što mogu učiniti?

Ukoliko nemate dovoljno jamstva za podizanje kredita, možete npr. dati u zalog/fiduciju nečiju tuđu nekretninu ili pokretninu, npr. od rođaka, prijatelja ili dio kredita osigurati s cash depozitom (moguće je ugovaranje kamate s poslovnom bankom tako da Vam se takva varijanta može isplatiti).

Također se možete s poslovnim planom obratiti i Hrvatskoj agenciji na malo gospodarstvo, tj. HAMAG-u kako biste dobili njihovo jamstvo za Vašu poslovnu ideju.

Postupak izdavanja jamstva

  1. Poduzetnik podnosi banci (kreditoru) zahtjev za odobrenje kredita uz korištenje jamstva HAMAG-BICRO-a
  2. Banka (kreditor) dostavlja HAMAG-BICRO-u Odluku o odobrenju kredita, zahtjev za jamstvo i dokumentaciju propisanu određenim jamstvenim programom
  3. Stručne službe HAMAG-BICRO-a obrađuju zahtjev za jamstvo
  4. HAMAG-BICRO donosi Odluku o jamstvu i o tome obavještava banku (kreditora). U slučaju donošenja pozitivne Odluke:
    • Poduzetniku se dostavlja račun za naknadu za jamstvo (po jamstvenim programima za koje je utvrđena naknada). Naknada za izdavanje jamstva naplaćuje se sukladno Odluci o naknadama.
    • Poduzetnik sklapa ugovor o kreditu s bankom (kreditorom), provodi instrumente osiguranja povrata kredita i plaća naknadu HAMAG-BICRO-u
    • Banka (kreditor) dostavlja ugovor o kreditu, a HAMAG-BICRO sklapa ugovor o jamstvu s bankom (kreditorom) i poduzetnikom.
    • Poduzetnik dostavlja ugovorene instrumente osiguranja povrata sredstava po mogućem plaćanju temeljem danog jamstva, a HAMAG-BICRO daje jamstvo.
    • Banka (kreditor) po dobivanju jamstva plasira sredstva kredita.

Pismo namjere HAMAG-BICRO-a

Pismo namjere izdaje se samo po jamstvenom programu EU početnik. Subjekti malog gospodarstva koji posluju do 24 mjeseca mogu prije podnošenja zahtjeva za kredit zatražiti od HAMAG-BICRO-a pismo namjere za izdavanje jamstva koje vrijedi 6 mjeseci od datuma izdavanja.

Zahtjevu za izdavanje pisma namjere prilaže se dokumentacija navedena na službenoj internet stranici HAMAG-BICRO-a, bez dokumentacije kreditora i s dokazom o izvršenoj uplati naknade za izdavanje pisma namjere u visini propisanoj Odlukom o naknadama. U slučaju odobrenja kredita i izdavanja jamstva iznos uplaćene naknade se uključuje u iznos jednokratne naknade za obradu zahtjeva za izdavanje jamstva propisane Odlukom o naknadama.

Uvjeti za podnošenje zahtjeva za jamstvo

Pravo na podnošenje zahtjeva za jamstvo temeljem Općih uvjeta imaju subjekti malog gospodarstva sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva koji:

• su registrirani u Republici Hrvatskoj

• su u privatnom vlasništvu više od 50%

• nemaju žiro-račun neprekidno blokiran dulje od 30 dana u posljednjih 6 mjeseci

• nemaju nepodmirenih obveza prema državi ili je s državom dogovoreno reprogramiranje obveza sukladno Zakonu o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanoga gospodarskom krizom

• imaju zatvorenu financijsku konstrukciju

• nisu u financijskim poteškoćama sukladno definiciji iz važećih propisa o državnim potporama

• imaju ekonomski opravdano ulaganje

Vrste ulaganja za koje se ne može izdati jamstvo

  • Kockarnice, kladionice i slične djelatnosti;
  • Ugostiteljski objekti koji isključivo pružaju usluge točenja pića;
  • Djelatnost trgovine;
  • Kupnja poslovnih prostora u fazi izgradnje objekta;
  • Izgradnja/kupnja stambenih prostora;
  • Izgradnja/kupnja poslovnih prostora radi prodaje;
  • Izgradnja/kupnja poslovnih prostora radi iznajmljivanja, osim u svrhu obavljanja turističke djelatnosti;
  • Kupnja pokretnina radi prodaje;
  • Nabava nekretnina i pokretnina od povezanih osoba sukladno definiciji u Međunarodnom računovodstvenom standardu 27;
  • Kupnja vlasničkih udjela u drugim subjektima;
  • Mostne kredite, okvirne kredite po poslovnim računima, te okvire za garancije, kredite i sl.;
  • Refinanciranje kreditnih obveza kod istog kreditora;
  • Ostale djelatnosti za koje se ne može izdati jamstvo sukladno Pravilniku o izdavanju jamstava HAMAG INVEST-a.

Detalji o jamstvima HAMAG-a i programima za koja su predviđena jamstva se mogu vidjeti na linku http://www.hamag.hr/kat-2-1-1-programi.asp?Nivo4ID=16.

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

14. Kako naplatiti prodane proizvode/usluge?

Jedan od načina na koji možete umanjiti početni rizik smanjene likvidnosti je dogovoriti dijelom avansno plaćanje od svojih klijenata – znači, prilikom sklapanja ugovora ugovorite dinamiku plaćanja na način da npr. po ugovaranju naplatite 20%, u sredini projekta 50%, te po završetku 30% ili na sličan način istom logikom.

Ukoliko je proizvod/usluga dovoljno atraktivan i donosit će kupcima konkretnu korist, mogu se ugovarati uvjeti plaćanja kakvi više odgovaraju prodavateljima. Također se može sklopiti ugovor o suradnji na nivou godine dana s mogućnosti produžavanja na slijedeću godinu gdje će se ugovoriti i uvjeti naplate prodaje robe/usluge.

Ukoliko se naplata robe vrši na temelju avansa, obično se kupcima odobri određeni popust na cijenu, te s druge strane, ukoliko se roba naplaćuje s odgodom plaćanja cijena bi trebala u principu biti viša. U ovim situacijama treba dobro izračunati kolike bi bile konkretne cijene u kojem slučaju.

Svakako bi bio savjet da se uzmu neki od instrumenata osiguranja plaćanja u slučaju odgođene naplate robe/usluga. U svakom slučaju su najsigurniji bankarska garancija ili akreditiv, ali ukoliko kupac nije zainteresiran za takvu opciju, treba razmisliti o drugim instrumentima kao što su mjenica, zadužnica, osobna mjenica i sl.

Ovdje se postavlja pitanje financiranja poslovanja poduzetnika dok ne bude naplaćena roba/usluge.

Mogu se npr. zatražiti bankarski krediti za likvidnost koji su uglavnom kratkoročni (do godine dana) ili eventualno srednjoročni (do 3 godine) i to u obliku klasičnog kredita s ratama ili s anuitetima ili u obliku prekoračenja po transakcijskom računu. U tim slučajevima se treba u mjesečne obveze i ukalkulirati rata kredita, te ostali bankarski troškovi.

Još jedna od mogućosti je podizanje nenamjenskog kredita kao fizička osoba (uglavnom je skuplji zbog veće kamatne stope za fizičke osobe), te se taj kredit može unijeti u poslovanje društva/obrta kao pozajmica. Nakon nekog vremena može se pozajmica prebaciti u temeljni kapital (u slučaju društva), naravno ukoliko je društvu takva opcija interesantna.

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

15. Trebam li kao vlasnik/ca obrta ili d.o.o.-a plaćati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje ako sam zaposlen/a kod drugog poslodavca?

Vlasnik d.o.o.-a ne mora biti zaposlen u društvu. U slučaju kada je vlasnik zaposlen kod drugog poslodavca, društvo nema obvezu plaćanja doprinosa, jer vlasnik ne ostvaruje dohodak od plaće u svom društvu.

U slučaju da obveznik obavlja djelatnost uz radni odnos, situacija je slijedeća:

a) ukoliko je obrtnik obveznik poreza na dohodak

Doprinose utvrđuje rješenjem po godišnjem obračunu nadležna ispostava Porezne uprave Republike Hrvatske. Osnovicu za obračun čini ostvareni dohodak.

U Poreznoj Upravi Osijek je potvrđeno da u slučaju da je vlasnik zaposlen drugdje i istovremeno vlasnik svog obrta ne mora plaćati mjesečno nikakve doprinose, nego se oni izračunavaju na kraju godine po izvještaju o ostvarenom dohotku u toj godini. Isto se ponavlja i u slijedećim godinama.

Stoga, znači da vlasnici obrta, bez obzira na to što su zaposleni i poslodavac za njih već uplaćuje doprinose za mirovinsko i zdravstveno moraju i sami plaćati obvezne doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i to i kao obrtnik i kao djelatnik.

Kod poreza na dohodak je nešto drugačija situacija, jer u prvoj godini se ne plaća tzv. „predujam poreza na dohodak“. Ova obveza će uslijediti tek iduće godine nakon što se podnese godišnja porezna prijava. Visinu predujam poreza utvrdit će rješenjem nadležna porezna uprava, a polazeći od podataka iskazanih u poreznoj prijavi u odnosu na visinu ostvarenog dohotka i drugih podataka. Predujam poreza na dohodak plaća se mjesečno. Naravno, na kraju godine se izračuna pravi iznos porezne obveze i tada se vidi treba li platiti još ili se predujmovima platilo više poreza nego što je bila obveza.

b) ukoliko je obrtnik obveznik poreza na dobit

Ukoliko je obrtnik „dobitaš“, a istovremeno je zaposlen kod drugog poslodavca koji za njega uplaćuje doprinose za zdravstveno i mirovinsko, nije u obvezi plaćati doprinose i za svoj obrt.

U ovom slučaju je drugačiji i sistem vođenja knjigovodstva (radi se dvojno knjigovodstvo), te se drugačije obračunava i PDV (na fakturiranu realizaciju, a ne samo na naplaćenu kao što je kod obrtnika koji su obveznici poreza za dohodak).

Za više informacija, molimo Vas da nam pošaljete upit nainfo@poduzetnistvo.org ili nas nazovete na besplatni broj 0800 345 345.

16. Koji su troškovi osnivanja obrta i d.o.o.-a?

Osnivanje obrta

Obrti se osnivaju u uredima državne uprave, službi za gospodarstvo ovisno o prebivalištu obrtnika. Trošak osnivanja odnosi se na obrtnicu (200,00 kn) i upravnu pristojbu (270,00 kn). Ukoliko ćete se baviti djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, potrebna je potvrda o zadovoljenju minimalnih tehničkih uvjeta za rad.

Prijave za upis u obrtni registar vrše se preko obrazaca koji se dobivaju u službi za gospodarstvo ili se mogu preuzeti na stranicama nadležnog ureda državne uprave.

Uz prijavu za upis u obrtni registar (http://www.portor.hr/gdje.htm) prilažu se sljedeće isprave i dokazi:

  • svjedodžba ili uvjerenje o stručnoj osposobljenosti, odnosno majstorskom ispitu podnositelja zahtjeva (ili zaposlenika ukoliko podnositelj sam ne ispunjava taj uvjet)
  • preslika radne knjižice ili drugi dokaz o radnom iskustvu, ukoliko se radi o vezanom obrtu
  • liječničko uvjerenje o radnoj sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada
  • dokaz o pravu korištenja prostora (izvadak iz zemljišne knjige ili ugovor o zakupu poslovnog prostora)
  • ugovor o ortakluku ako se radi o zajedničkom obavljanju obrta
  • upravna pristojba u iznosu od 270,00 kn

Plaćanja cijene obrtnice, sukladno Odluci o utvrđivanju cijene obrtnice (NN 159/13), oslobođene su:

  • fizičke osobe koje otvaraju obrt na područjima koja su određena Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom brdsko-planinskih područja i Zakonom o otocima
  • fizičke osobe navedene u programima zbrinjavanja čiji je potpisnik Ministarstvo s drugim ministarstvima i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, branitelji i osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje koje su starije od 45 godina ili s najmanje 20 godina radnog staža
  • iznimno u razdoblju od 01.01.2014. - 01.01.2015. sve fizičke osobe

Nakon upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan započeti obrt u roku od godine dana. Ukoliko obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od godine dana ili o početku obavljanja obrta ne obavijesti ovu službu, obrt prestaje po sili zakona. Najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta obrtnik prijavljuje početak obavljanja obrta, odnosno njegovo aktiviranje.

Troškovi osnivanja d.o.o.

Društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na temelju izjave o osnivanju, ako društvo osniva

samo jedna osoba ili na temelju društvenog ugovora, ako postoji više osnivača (sastavljaju se kod javnog bilježnika).

Prvi je korak u osnivanju d.o.o. odlazak u HITRO.HR gdje dobivate osnovne informacije o osnivanju, obrasce i uplatnice, a moći ćete provjeriti i ime Vašeg budućeg poslovnog subjekta (https://sudreg.pravosudje.hr ). Ime se rezervira (obrazac RZ ) uz priloženi dokaz o uplati sudske pristojbe (trajanje rezervacije 30 dana).

Nakon toga odlazite kod javnog bilježnika koji izrađuje svu potrebnu dokumentaciju za osnivanje. Troškovi javnog bilježnika iznose oko 2.500,00 kn. Svi osnivači i osobe čiji se potpisi trebaju ovjeriti moraju biti prisutni. Ostali troškovi su: sudska pristojba (400,00 kn), objava oglasa u Narodnim novinama (900,00 kn), potvrda o uplati osnivačkog uloga (39,00 kn), obavijest o razvrstavanju (25,00 kn) te osnivanje na internetu (100,00 kn).

Za osnivanje d.o.o. potrebno je 20.000,00 osnivačkog kapitala koji se polaže na račun tvrtke. Osnivački ulog može biti novac ili stvari. Ako je ulog novac, minimalni iznos je 10.000,00 kn, a ako su ulog stvari, ovlašteni ih procjenitelj procjenjuje .

17. Osnovna djelatnost kojom bi se bavila je usluga popravaka odjeće i izrada suvenira. Planiram iznajmiti prostor u kojem bi pružala uslugu i prodavala isključivo svoje proizvode. Mogu li otvor

Vezano za Vaš upit odgovaramo da prilikom osnivanja obrta u kojem je, kako ste naveli, osnovna djelatnost obavljanje usluga popravaka odjeće i izrada suvenira uz činjenicu da se proizvodi i prodaje isključivo svoje proizvode (suvenire), može osnovati paušalni obrt.

18. Mora li osoba koja je nezaposlena, vlasnica je d.o.o., nije zaposlena u vlastitom poduzeću, plaćati doprinose na poduzetničku plaću?

Vlasnica d.o.o. nije obvezna isplaćivati si poduzetničku plaću, ali u slučaju neisplate poduzetničke plaće mora si plaćati doprinose.

19. Podnošenje pisanog prigovora potrošača- koje su obveze trgovca?

Pisani prigovor potrošača je definiran kao prigovor koji potrošač upućuje trgovcu na trajnom mediju, a kojim iznosi svoje nezadovoljstvo u odnosu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu.

Pisani prigovor propisan je člankom 10. Zakona o zaštiti potrošača, odnosno trgovac je dužan omogućiti potrošaču podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama i bez odgađanja pisanim putem potvrditi njegov primitak.

Pored podnošenja pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama trgovac je dužan potrošaču omogućiti podnošenje pisanog prigovora putem pošte, telefaksa ili elektroničke pošte.

Prema navedenim odredbama, podnošenje pisanog prigovora se treba omogućiti na prodajnom mjestu, a uz omogućavanje podnošenja pisanog prigovora na prodajnom mjestu trgovac treba omogućiti podnošenje pisanog prigovora i: putem pošte, telefaksa ili elektroničke pošte.

Svaki je trgovac dužan u poslovnim prostorijama vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora.

Za podnošenje pisanog prigovora potrošača na prodajnom mjestu nije formalno propisan obrazac (knjiga). To može biti obična bilježnica koju trgovac sam obilježava za te potrebe, npr. „Evidencija pisanih prigovora potrošača“.

Primjer obavijesti:

Prema članku 10. Zakona o zaštiti potrošača potrošači mogu podnijeti pisani prigovor u kojem navode svoje nezadovoljstvo u odnosu na kupljeni proizvod ili pruženu uslugu putem evidencije koja se nalazi na glavnoj blagajni.

Pisani prigovor potrošači mogu podnijeti i putem:

  • pošte na našu adresu_______________, i (ili)
  • telefaksa _________________, i (ili)
  • elektroničke pošte _______________.

Trgovac je dužan u pisanom obliku odgovoriti na pisani prigovor potrošača u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, a obvezan je voditi i čuvati evidenciju prigovora potrošača na trajnom mediju godinu dana od dana primitka pisanog prigovora potrošača.

Trgovac koji pruža javnu uslugu dužan je na ispostavljenom računu vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora.

(Zakon o zaštiti potrošača objavljen je u Narodnim novinama br. 41/14)

20. Vlada uvodi besplatan upis tvrtki u sudski registar

http://www.banka.hr/hrvatska/vlada-uvodi-besplatan-upis-tvrtki-u-sudski-registar?utm_source=nl_040714&utm_medium=email&utm_campaign=newsletter

Izmjenom Zakona o sudskom registru regulira se objava upisa trgovačkih društava tako da se briše obaveza objave osnivanja društava u Narodnim novinama koja je stajala oko 900 kuna.

banka.hr/Tportal Objavljeno 09.02, 04.07.2014.

Poduzetnici koji namjeravaju osnovati društvo s ograničenom odgovornošću više neće imati obavezu objave osnivanja u Narodnim novinama, što danas košta oko 900 kuna. Ovaj trošak će nestati tako što će se nova društva besplatno upisivati na internetskoj stranici sudskog registra. Najavio je to ministar pravosuđa Orsat Miljenić na sjednici Vlade, prenosi tportal.

Izmjenom Zakona o sudskom registru regulira se objava upisa trgovačkih društava tako da se briše obaveza objave osnivanja društava u Narodnim novinama.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić tvrdi da uvode novi i jeftiniji način registracije novih tvrtki koje ulaze na tržište: "Bitna promjena koju uvodimo trebala bi pojeftiniti osnivanje društava s ograničenom odgovornošću. Napuštamo obaveznu objavu u Narodnim novinama koja je koštala i do 900 kuna. Registracija će se objavljivati na internetskom portalu, čime ćemo svi dobiti bolji učinak s manjim opterećenjem za osnivače".

Upis novih trgovačkih društava omogućit će se na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar.

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Centar za franšizu

Ministarstvo socijalne politike i mladih

Grad Osijek

Osječko-baranjska županija

Vodovod Osijek

Newsletter

Upiši se i prvi saznaj novosti Centra za poduzetništvo

Partneri

Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije

www.ravidra.hr

Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva

www.cepor.hr

Ekonomski fakultet u Osijeku

www.efos.unios.hr

Elektrotehnički fakultet Osijek

www.etfos.unios.hr

Grad Osijek

www.osijek.hr

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

www.hamaginvest.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

www.hbor.hr

Hrvatska udruga poslodavaca

www.hup.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje

www.hzz.hr

Ministarstvo poduzetništva i obrta

www.minpo.hr

Osječko - baranjska županija

www.obz.hr

Poduzetnički centar Pakrac

www.pc-pakrac.hr

Poduzetnički inkubator BIOS

www.inkubator.hr

Poduzetničko razvojni centar Općine Erdut

www.porc.opcina-erdut.hr

Poslijediplomski studij poduzetništvo

www.psp.efos.hr

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje

www.slavonija.hr

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

www.unios.hr